Životna sredina

Slovenačka vlada predlaže prestanak korišćenja uglja 2033.

Slovenacka vlada predlaze prestanak koriscenja uglja 2033.

Termoelektrana Šoštanj (slika: HSE)

Objavljeno

23.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo infrastrukture pokrenulo je javnu raspravu o nacrtu strategije za postupan prestanak korišćenja uglja i pratećoj proceni uticaja na životnu sredinu. Dokument sadrži tri scenarija za dva regiona uglja u Sloveniji: Savinjsko-Šalešku regiju i Zasavje.

Nacrt nacionalne strategije za postupan prestanak upotrebe uglja i restrukturiranje regiona uglja u skladu sa principima pravedne tranzicije, kako je puno ime ovog plana, predlaže scenario A za Savinjsko-Šalešku (SAŠA) regiju, koji podrazumeva najbrže napuštanje uglja, do 2033. godine, a scenario C za Zasavje, koji predviđa tzv. harmoničnu transformaciju, saopštilo je Ministarstvo za infrastrukturu.

Termoelektrana Šoštanj (TEŠ), jedina elektrana na ugalj u zemlji, nalazi se u regionu SAŠA, a ugljem se snabdeva iz rudnika Premogovnik Velenje, koji je takođe u ovoj regiji. Rudnik Trbovlje-Hrastnik u Zasavju je zatvoren i područje čeka rehabilitaciju. Predložene mere za Zasavje usmerene su na poboljšanje kvaliteta života zajedno sa podsticajima za preduzetništvo i lokalne kompanije.

Prestanak upotrebe uglja do 2033. ima najmanji negativni uticaj na životnu sredinu

Krajem decembra država je objavila nacrt procene uticaja na životnu sredinu ove strategije u kojoj je ocenjeno da najbrži prestanak korišćenja uglja, do 2033, nosi najmanji negativan uticaj na životnu sredinu u Savinjsko-Šaleškoj regiji.

Nakon dobijanja mišljenja Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, Ministarstvo za infrastrukturu je ažuriralo nacrt strategije, koji je sada na javnoj raspravi.

Zašto vladina radna grupa predlaže scenario A?

U svrhu javne rasprave, vladina radna grupa, koja uključuje predstavnike različitih ministarstava, izabrala je scenario za prestanak korišćenja uglja do 2033, navodi se u nacrtu strategije.

Scenario B za SAŠA regiju predviđa postupno napuštanje uglja do 2038, a scenario C do 2042.

Kao razlog za svoje predlog radna grupa je, između ostalog, navela da se veći iznos iz fondova Evropske unije za pravednu tranziciju očekuje u finansijskim periodima 2021-2027. i 2028-2034, pa bi kasnije napuštanje uglja moglo ugroziti sposobnost Slovenije da dobije potrebna sredstva.

Očekivani rast cena CO2 može narušiti finansijsku održivost rudnika uglja Premogovnik Velenje i TEŠ-a

Takođe, navodi se i da će viši ciljevi za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte na nivou EU do 2030. (i 2040.), kao i predstojeća revizija Sistema za trgovanje emisijama EU (EU ETS) pogurati cene CO2, što će biti dodatni teret za ionako osetljivu finansijsku održivost rudnika uglja Premogovnik Velenje i TEŠ-a. I rudnik i Termoelektrana posluju u okviru državne kompanije Holding Slovenske elektrarne (HSE).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija reri integrisane dozvole zagadjenje mirko petrovic slobodan minic hristina vojvodic

Najveći industrijski zagađivači u Srbiji zagađuju vazduh, vodu i zemlju bez kontrole

23. mart 2021. - Obavezu pribavljanja integrisane dozvole nije ispunilo oko 150 firmi. Prvi rok je bio kraj 2020, ali je onda pomeren na kraj 2024.

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

23. mart 2021. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

23. mart 2021. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

23. mart 2021. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika