OIE

BiH dobija dve nove vetroelektrane snage 116 MW

bih vetroelektrane vlasic grebak

Slika: bastiarius from Pixabay

Objavljeno

30.11.2020.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

30.11.2020.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Završene su i poslednje pripreme za početak gradnje prve vetroelektrane u Repubici Srpskoj – Grebak (66 MW), a u Federaciji Bosne i Hercegovine počinju pregovori o finansiranju gradnje vetroelektrane Vlašić (50 MW).

Bosna i Hercegovina u naredne četiri godine trebalo bi da dobije još dve vetroelektrane – Grebak i Vlašić, ukupne snage 116 MW, čime će se njihov broj povećati na četiri, a ukupna snaga na 202,6 MW, s obzirom da su dosad izgrađene vetroelektrane Mesihovina (50,6 MW) i Jelovača (36 MW).

Potencijal za priključenje na mrežu je ipak mnogo veći, čak 1.700 MW.

Snaga vetroparka Grebak uvećana 16 MW

U saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srpske navodi se da je potpisan aneks ugovora o koncesiji kojim je snaga vetroelektrane Grebak sa 50 MW povećana na 66 MW, kao i da će radovi početi ove nedelje.

Aneks ugovora potpisali su Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, i Miralem Čampara, izvršni direktor privrednog društva VE Grebak iz Nevesinja. U saopštenju se podseća da je ukupna vrednost investicije 66,1 milion evra.

Aneks je, kako se navodi, potpisan jer je od podnošenja zahteva za dodelu koncesije do danas došlo do tehnološkog napretka u proizvodnji turbina, pa je povećana njihova snaga. Zbog toga je povećana i ukupna snaga vetroelektrane, dodaje Ministarstvo.

Počinju pregovori sa EIB-om o kreditu za Vlašić

Federacija BiH je na dobrom putu da dobije i treći vetropark. Reč je o projektu državne kompanije, Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH), koja je pre nekoliko nedelja dobila odobrenje da gradnju finansira kreditima.

Sada je Savet ministara BiH, na predlog Ministarstva finansija i trezora BiH, prihvatio inicijativu i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o finansiranju između BiH i Evropske investicione banke (EIB) za gradnju vetroelektrane Vlašić.

Odobreni razgovori o kreditu vrednom 36 miliona evra

Vrednost kredita je 36 miliona evra, sa alokacijom na Federaciju BiH i rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri godine grejs perioda.

Projekat, čija je realizacija planirana u periodu 2020-2024, odnosi se na izgradnju vetroelektrane na visoravni Vlašić, s ciljem proizvodnje električne energije za potrebe bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sistema, navodi se u saopštenju Saveta ministara BiH.

Komentara: (1)
Ermin Krupić / 03.12.2020.

Treba, ubrzati ovaj proces izgradnje vjetro-elektrana (VE), solarne i termalne energije, bio-energije, … itd. Kao i same uštede energije, da bi se STROGO ZAKONOM zabranila izgradnja mini hidro-elektrana (MHE), termo-elektrana (TE) i ostalih koje štetno djeluju na ljude i prirodu!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija vlada prozjumer solarna elektrana beograd siv 3

Vlada Srbije postavlja solarnu elektranu na zgradu SIV 3

30. novembar 2020. - Vlada Srbije je najavila da planira da postavi fotonaponske elektrane pojedinačne snage do 150 kW na tri objekta

Vilhelmshafen roman bernard baterijski sistem BESS NGEN Uniper nemačka

NGEN i Uniper grade baterijski sistem od 100 MWh u Nemačkoj

30. novembar 2020. - Baterijski sistem u Vilhelmshafenu balansiraće proizvodnju energije iz vetra i solara i doprineti većoj stabilnosti mreže

srbija dekarbonizacija ciljevi trosak investicije eps milan lakovic

Laković: Za postizanje ciljeva dekarbonizacije potrebno 27 milijardi evra

30. novembar 2020. - Srbiji je za dostizanje ciljeva dekarbonizacije potrebno 27 milijardi evra, izjavio je Milan Laković, izvršni direktor za finansije EPS-a

kina envision svet najveci vetar solar projekat

U Kini otvorena najveća svetska elektrana koja kombinuje vetar i solar

30. novembar 2020. - Najveća hibridna elektrana, koju na istoj lokaciji čine vetroturbine i solarni paneli, sada je u funkciji na Lesnoj visoravni