Klimatske promene

Na šta su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi?

Obaveze zemalja Zapadnog Balkana iz Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi

Slika: Twitter

Objavljeno

13.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, zemlje regiona obavezale su se na niz konkretnih akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen-dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Kako je saopštio Sekretarijat Energetske zajednice, ugovorne strane su se, takođe, dogovorile da svoje zakone usklade sa klimatskim zakonom EU, kada ga Unija usvoji.

Ugovorne strane Energetske zajednice – Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo*, Severna Makedonija i Srbija, obavezale su se da će zajedno sa EU raditi na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski-neutralan kontinent, navodi se u Sofijskoj deklaraciji.

Regija se obavezala da radi na tome da Evropa bude klimatski neutralna do 2050.

Najviši zvaničnici vlada zemalja Zapadnog Balkana podržali su Zelenu agendu za Zapadni Balkan na samitu u Sofiji održanom 10. novembra.

Inače, Zelena agenda je predviđena Evropskim zelenim planom, koji je skup mera da EU bude klimatski neutralna do 2050. Nedavno su predstavljene i Smernice za sprovođenje Zelene agende, koje donose predlog aktivnosti i mera koje bi EU i zemlje Zapadnog Balkana trebalo da zajednički usvoje.

Regionalni savet za saradnju biće zadužen za pripremu akcionog plana za sprovođenje Sofijske deklaracije

Sekretarijat Energetske zajednice je, inače, intenzivno učestvovao u izradi Sofijske deklaracije i pozdravio je njeno usvajanje.

U Sofijskoj deklaraciji se navodi da su se zemlje regiona dogovorile da Regionalni savet za saradnju (eng. Regional Cooperation Council – RCC) koordinira pripremu akcionog plana za sprovođenje deklaracije.

Ugovorne strane Energetske zajednice su se obavezale da će sprovesti mere u pet oblasti: klima, energija i mobilnost, cirkularna (kružna) ekonomija, sprečavanje zagađenja, održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, i biodiverzitet.

Spisak mera

Obavezujemo se da ćemo zajedno sa EU raditi na cilju da do 2050. Evropa bude klimatski-neutralan kontinent, uvođenjem stroge klimatske politike i reformom energetskog i transportnog sektora, a posebno kroz sledeće mere, navodi se u deklaraciji.

Neke od mera su:

  • Usklađivanje sa klimatskim zakonom EU nakon njegovog usvajanja čiji je  cilja da EU bude klimatski neutralna do 2050;
  • Definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu sa pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom tekovinom EU, kao i razvoj i primena Nacionalnih energetskih i klimatskih planova sa jasnim merama za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte;
  • Nastavak usklađivanja sa Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS), kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija, kako bi se promovisala dekarbonizacija u regionu;
  • Analiza i revidiranje svih propisa koji podržavaju progresivnu dekarbonizaciju energetskog sektora i njihova potpuna primena, pre svega kroz Energetsku zajednicu;
  • Saradnja u pripremi procene socio-ekonomskog uticaja dekarbonizacije na svaku zemlju i na nivou regiona u cilju pravedne tranzicije;
  • Davanje prioriteta energetskoj efikasnosti i njeno poboljšanje u svim sektorima;
  • Povećanje udela obnovljivih izvora energije i obezbeđivanje neophodnih uslova za investiranje, u skladu sa pravnim tekovinama EU i Energetske zajednice;
  • Smanjiti i postepeno ukinuti subvencije za ugalj, strogo poštujući pravila državne pomoći;
  • Aktivno učestvovati u inicijativi Regioni uglja u tranziciji za Zapadni Balkan.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

visoke temperature, smrtni slucajevi, Evropa

Visoke temperature 2023. uzrokovale skoro 48.000 smrtnih slučajeva u Evropi

13. novembar 2020. - Studija barselonskog Instituta za globalno zdravlje pokazuje da je 2023. u Evropi skoro 48.000 ljudi preminulo zbog ekstremne vrućine

Veliki sumski pozari mogu da izazovu formiranje vatrenih oblaka

Veliki šumski požari uzrokuju formiranje vatrenih oblaka

13. novembar 2020. - Jaki šumski požari mogu da stvore sopstvene meteorološke uslove, sa vatrenim oblacima, olujama sa grmljavinom i vatrenim tornadima

U julu 2024. zabelezen najtopliji dan u istoriji merenja

U julu 2024. zabeležen najtopliji dan u istoriji merenja

13. novembar 2020. - Nedelja, 21. jul, bila je natopliji dan u istoriji merenja, pokazuju podaci Kopernikove Službe za posmatranje klimatskih promena C3S

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

13. novembar 2020. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu