Životna sredina

Hrvatski sabor usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama

Hrvatski-sabor-Strategija-prilagodbe-klimatskim-promjenama

Slika: Pixabay

Objavljeno

08.04.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.04.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatski sabor usvojio je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Strategija je prvi strateški dokument koji daje procenu promene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, moguće uticaje i procene ranjivosti, saopštilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Hrvatska je, inače, bila jedna od tri zemlje EU bez ovakve strategije.

Sledi izrada prvog akcionog plana za petogodišnje razdoblje koji će morati da bude u skladu sa Evropskim zelenim planom

Sada sledi izrada prvog operativnog akcionog plana za petogodišnje razdoblje, čije će mere i aktivnosti morati da budu u skladu s ciljevima iz Evropskog zelenog plana.

Cilj Strategije je osvestiti važnost i pretnje klimatskih promena za društvo, te nužnost integracije koncepta prilagođavanja klimatskim promenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost životne sredine, ekonomije i društva uzrokovana ovim promenama. Uz to, kako se navodi, cilj je podstaknuti naučna istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost uticaja klimatskih promena i smanjio nivo neizvesnosti vezan za posledice klimatskih promena.

Strategija sadrži projekcije klime u Hrvatskoj uzimajući u obzir sledeće klimatske parametre: padavine, snežni pokrivač, površinsko oticanje, temperatura vazduha, ekstremni vremenski uslovi, vetar, evapotranspiracija, vlažnost vazduha, vlažnost zemljišta, sunčano zračenje i srednji nivo mora.

U Strategiji je prikazana i ranjivost osam ključnih sektora na klimatske promene

U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; biodiverzitet; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima).

Za sve njih su navedene 83 mere prilagođavanja klimatskim promenama koje su raspodeljene u pet grupa i za koje su istaknute procene potrebnih iznosa i izvora finansiranja prema sektorima.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Irska prestala upotrebljava ugalj slede Spanija Italija Grcka

Irska prestala da upotrebljava ugalj, a slede Španija, Italija, Grčka…

8. april 2020. - Poslednje termoelektrane na ugalj u nekoliko zemalja Evropske unije već rade na minimumu ili samo povremeno

Uspešno završen WISE Srbija mentorski program Poverenje, podrška i lična transformacija

Uspešno završen WISE Srbija mentorski program: Poverenje, podrška i lična transformacija

8. april 2020. - Prvi mentorski program WISE Srbija mreže žena u održivoj energetici, zelenoj ekonomiji i klimatskoj akciji uspešno je završen i zvanično obeležen završnim događajem u Beogradu.

Srbija dobila novi zakon o zaštiti vazduha

Srbija dobila novi Zakon o zaštiti vazduha

8. april 2020. - Narodna skupština Republike Srbije usvojila je novi Zakon o zaštiti vazduha.

Termoelektrane na ugalj Zapadnom Balkanu 2024 zagadivale zagadjivale prekoracenja ogromna

Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu 2024. zagađivale manje, ali prekoračenja i dalje ogromna

8. april 2020. - Zastarele termoelektrane na ugalj u regionu su 2024. u vazduh ispustile šest puta više sumpor-dioksida (SO2) nego što je dozvoljeno