OIE

Tri tendera za solarne elektrane uskoro u Unsko-sanskom kantonu u BiH

Kadiric solarne elektrane Usko-sanski kanton fotonaponsko postrojenje

Foto: Vlada Makedonije

Objavljeno

09.01.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.01.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nakon što je pre pola godine u rad pušteno prvo fotonaponsko postrojenje, Vlada Unsko-sanskog kantona je isplanirala još tri tendera, kazao je ministar privrede Nijaz Kadirić. Zamišljeno je da se raspišu za najviše nekoliko meseci, a broj zainteresovanih stranih investitora raste, po njegovim rečima.

Najzapadnija administrativna jedinica Bosne i Hercegovine je ranije otkrila da na svojoj teritoriji želi da se instaliraju solarne elektrane od 47 megavata na 80 hektara, takođe u opštini Bosanski Petrovac. Početni pogon, na 1.600 kvadratnih metara, ima 150 kilovata i 1.200 panela, a konstruisan je za proizvodnju 219 megavat-sati godišnje. Podigao ga je RSV Energy, koji je Kadiriću nedavno izrazio ambiciju da učestvuje u novim podvizima u pomenutom sektoru.

Investicija je bila 368 hiljada evra, a ministar je naredni projekat procenio na 35,8 miliona evra. RSV je registrovan u istom gradu.

Kadirić tvrdi da su se kompanije iz Austrije, Belgije i Nemačke raspitivale kod donosilaca odluka o uslovima za solarne elektrane. One se takođe zanimaju za lokalne propise, a kanton je promenio Zakon o koncesijama, dok je promena okvira za javno–privatno partnerstvo u proceduri, dodao je u izjavi koju su prenele Nezavisne novine.

Ministar privrede jednog od deset kantona što sačinjavaju Federaciju Bosne i Hercegovine naglasio je da lokalne vlasti nameravaju da olakšaju uslove za ulaganje. Drugi od dva entiteta BiH je Republika Srpska, koja je neznatno manje površine nego federacija.

Kadirić je napomenuo da je Unsko-sanski kanton rešen da privuče nezagađujuću industriju tako da bi ostao poznat po zdravoj životnoj sredini.

Pomenimo da Ivicom planira da izgradi vetrofarmu od 40 megavata u Teočaku blizu Bihaća. S kantonalnom vladom je u februaru potpisao sporazum, posle nekoliko godina razvijanja projekta. Sistem je procenjen na 120 miliona konvertibilnih maraka ili 60,4 miliona evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u ovoj balkanskoj zemlji, formalno je puštena u rad u martu 2018. godine. Kapacitet njenih 22 turbine je 50,6 megavata, a projektovani učinak je 165,2 gigavat-sata godišnje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Turska glavnog cvorista prenos zelene struje EU

Turska se nadmeće za poziciju glavnog čvorišta za prenos zelene struje u EU

9. januar 2020. - Turska, Azerbejdžan, Gruzija i Bugarska pokreću projekat za prenos struje koji bi mogao da bude konkurent predloženoj podmorskoj vezi Gruzije i Rumunije

Rumunski grad Bejus sistem geotermalnog daljinskog grejanja

Rumunski grad Bejuš širi sistem geotermalnog daljinskog grejanja na sve objekte

9. januar 2020. - Bejuš, predvodnik na polju geotermalnog daljinskog grejanja u Rumuniji, može da pomoću grantova iz EU pokrije celu svoju teritoriju

reciklaza solarnih panela kao kljucni izazov bih

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

9. januar 2020. - Bosna i Hercegovina beleži rast upotrebe solarne energije, ali s porastom broja instaliranih panela raste i količina otpada koji će se u narednim decenijama morati da se zbrine

crna gora italija admir sahmanovic kabl vetar solar investicije

Šahmanović: U Crnoj Gori u razvoju projekti za solar i vetar snage 4.000 MW

9. januar 2020. - Govoreći na okruglom stolu Ekonomski dijalog Crna Gora–Italija Admir Šahmanović pozvao je na snažniju saradnju dve zemlje u energetici