Životna sredina

Zagreb usvojio prvi Akcioni plan energetski održivog razvoja i prilagođavanja klimatskim promenama u Hrvatskoj

Zagreb-prvi-Akcioni-plan-energetski-odrzivog-razvoja-i-prilagodjavanja-klimatskim-promenama

Slika: Pixabay

Objavljeno

12.06.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.06.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Gradska skupština Zagreba usvojila je Akcioni plan energetski održivog razvoja i prilagođavanja klimatskim promenama Grada Zagreba (Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP), prvi takav dokument u Hrvatskoj, saopštila je Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Grad Zagreb je Akcioni plan pripremio u saradnji sa agencijom REGEA, koja je prošlog meseca najavila pokretanje platforme „Sunce na dlanu“ za investicije u solarne panela na krovovima.

SECAP sadrži 23 mere za smanjenje emisija CO2 iz sektora zgradarstva, transporta, javne rasvete i sistema daljinskog grejanja , kao i 35 mera za prilagođavanje klimatskim promenama u 10 oblasti

Mirka Jozić, načelnica Gradskog sekretarijata za ekonomiju, energetiku i zaštitu životne sredine, izjavila je da je Zagreb postavio ambiciozne i jasne ciljeve u ovoj oblasti do 2030. godine.

Dokument sadrži 23 mere za smanjenje emisija CO2 iz sektora zgradarstva, transporta, javne rasvete i sistema daljinskog grejanja , kao i 35 mera za prilagođavanje klimatskim promenama u 10 ključnih područja, navela je ona.

Grad Zagreb je 2008. pristupio Povelji gradonačelnika (Covenant of Mayors), koja je 2016. proširena i na oblast prilagođavanja klimatskim promenama i postala Povelja gradonačelnika za klimu i energiju (Covenant of Mayors for Climate and Energy).

Preduslovi za energetsku tranziciju gradova su politička volja i ambiciozni akcioni planovi

SECAP, kako je navela REGEA, predstavlja ključni energetski dokument Grada Zagreba koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identifikuje projekte i mere za povećanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE), kao i za prilagođavanja klimatskih promenama na gradskom nivou, i uz to daje precizna i jasna uputstva za njihovo sprovođenje. Ti projekti i mere bi trebalo da donesu smanjenje emisija CO2 za više od 40% do 2030. godine.

Julije Domac, direktor agencije REGEA, izjavio je da su preduslovi za energetsku tranziciju gradova politička volja i ambiciozni akcioni planovi, koji će identifikovati prioritetna područja delovanja, definisati dinamiku sprovođenja, kao i potencijalne izvore finansiranja.

Akcioni plan Grada Zagreba je primer ambicioznog dokumenta i u evropskim okvirima i biće ključan za brojne EU projekte u budućem finansijskom razdoblju, dodao je Domac.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ustavni sud Srbije odluku u korist Rio Tinta

Ustavni sud Srbije doneo odluku u korist Rio Tinta

12. jun 2019. - Ustavni sud Srbije je proglasio ukidanje prostornog plana za projekat Jadar iz 2022. neustavnim i nezakonitim, presudivši tako u korist Rio Tinta

Demonstranti katanac ulaz Ustavni sud Srbije Rio Tintovog projekta Jadar

Demonstranti stavili katanac na ulaz u Ustavni sud Srbije zbog Rio Tintovog projekta Jadar

12. jun 2019. - Ne damo Jadar i SEOS su održali protestni skup ispred Ustavnog suda protiv Rio Tintovog projekta rudnika litijuma i postrojenja za preradu

Srbija digitalizovala izdavanje dozvola u energetici

Srbija digitalizovala izdavanje dozvola u energetici

12. jun 2019. - U Srbiji su uvedeni digitalni servisi za izdavanje i produžavanje dozvola u sektoru energetike i postupak izrade ekoloških studija

Krivicne prijave protiv demonstranata Loznici protive projektu Jadar

Krivične prijave protiv demonstranata u Loznici koji se protive projektu Jadar

12. jun 2019. - Policija je na protestu u Loznici protiv Rio Tintovog projekta rudnika litijuma i postrojenja za preradu privela sedam osoba i podnela krivične prijave