Voda

Vrhovni kasacioni sud zabranio izgradnju MHE Pakleštica na Staroj planini

Foto: Pixabay

Objavljeno

19.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vrhovni kasacioni sud uvažio je žalbu Ministarstva zaštite životne sredine, poništio presudu Upravnog suda i potvrdio rešenje ministarstva kojim se zabranjuje gradnja male hidroelektrane (MHE) Pakleštica, na reci Visočici, preneo je Blic.

Ministarstvo zaštite životne sredine podnelo je žalbu na odluku Upravnog suda u Beogradu, koji je u aprilu poništio rešenje tog ministarstva.

Tim rešenjem utvrđeno je da postoje značajne razlike u studiji uticaja na životnu sredinu, koju je izradio investitor, i stanja na terenu, utvrđenog nadzorom Zavoda za zaštitu prirode.

Kako je utvrdio zavod, u studiji uticaja nije navedeno da u reci postoje zaštićene životinjske vrste, potočna pastrmka i potočni rak, koje su stručnjaci zavoda našli.

Zbog toga je ministarstvo odlučilo da gradnje ne može biti, jer dozvola ne bi mogla da bude izdata da su te činjenice bile poznate, kada je data saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Investitor je podneo tužbu Upravnom sudu, koji je, međutim, utvrdio da na pravnoj snazi ostaje ranije rešenje. Međutim, Vrhovni kasacioni sud sada je takvu odluku poništio.

Članovi građanske inicijative Odbranimo reke Stare planine tvrde da ovo nije jedinstven slučaj, te da su stručnjaci i u Rakitskoj reci, gde, takođe, treba da se gradi mala hidroelektrana, našli zaštićene životinjske vrste, koje se ne pominju u studiji uticaja na životnu sredinu.

Aleksandar Jovanović Ćuta, aktivista ovog udruženja, kaže da je slučaj Pakleštica završen i da će aktivnosti meštana Stare planine biti preusmerena na druge reke.

„Sada se borimo za Rakitsku reku pre svega. Nećemo odustati od namere da odbranimo naše reke“, rekao je Jovanović za Blic.

Učešće javnosti suštinski deo procene uticaja na životnu sredinu

Učešće javnosti je suštinski deo procene uticaja na životnu sredinu, koju moraju da sprovedu sve članice Energetske zajednice (EZ). Ako ova obaveza nije ispoštovana, Sekretarijat pokreće postupke za rešavanje sporova kako bi se osiguralo da se propisi EZ poštuju, saopštio je nedavno Sekretarijat EZ u izjavi o razvoju malih hidroelektrana (MHE), dodajući da trenutno razmatra žalbu u vezi sa projektom za korišćenje hidroenergije u Srbiji.

Sekretarijat nije naveo koji je to projekat, ali na sajtu EZ navodi se da je 30. avgusta primljena žalba u vezi sa uticajem hidroelektrana na Staroj planini na životnu sredinu. Već nekoliko godina inicijativa Odbranimo reke Stare planine suprotstavlja se masovnoj izgradnji MHE na ovom području. U septembru je inicijativa organizovala protest koji je u Pirotu okupio više hiljada ljudi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija solarne elektrane krov vrsac hemofarm

Hemofarm pustio u rad jednu od najvećih solarnih elektrana na krovu u Srbiji

19. novembar 2018. - Najveća solarna elektrana na krovu nalazi se na pogonima firme Peštan, dok je na drugom mestu postrojenje koje ima Henkel 

vlasinske hidroelektrane eps modernizacija

EPS označio početak modernizacije Vlasinskih hidroelektrana

19. novembar 2018. - Projektom modernizacije će se povećati instalisana snaga i produžiti radni vek kaskadnog sistema Vlasinske hidroelektrane

evropska unija eu ruski gas zabrana energetska zajednica

Zabrana ruskog gasa EU je pravno gledano siva zona za Energetsku zajednicu

19. novembar 2018. - Tržišta gasa su povezana, pa se efekti već osećaju izvan EU, smatra Mari-Terez Rihter-Kunert, zamenica direktora Sekretarijata Energetske zajednice

bih republic of srpska loans garanties power plants distribution grid petar djokic

Republika Srpska planira kredite od 400 miliona KM za termoelektrane i distributivnu mrežu

19. novembar 2018. - Republika Srpska spremna je da izda garancije za kredite vredne 400 miliona KM za ulaganja u proizvodnju struje i distributivnu mrežu