Životna sredina

250 lokacija napuštenog rudarskog otpada posećeno, za dalje istraživanje izabrana 41 lokacija u okviru projekta „Katastar rudarskog otpada u Republici Srbiji“

Foto: katastarrudarskogotpada.rs

Objavljeno

03.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

03.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Ministarstvo rudarstva i energetike u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji sprovelo je obilazak i analizu 250 lokacija napuštenog rudarskog otpada (deponija) u okviru projekta „Katastar rudarskog otpada Republike Srbije“, koji implementira konzorcijum nemačkih kompanija Plejades i DMT u saradnji sa lokalnim partnerom Institutom za rudarstvo i metalurgiju Bor.

Za naredne faze projekta i detaljnu analizu i istraživanje odabrana je 41 lokacija. Od dobijenih rezultata istraživanja formiraće se digitalna baza podataka – Katastar rudarskog otpada, koji do sada u Republici Srbiji nije postojao. Cilj projektnih aktivnosti je usaglašavanje sa zakonskom regulativom EU i razvoj i unapređenje sistema upravljanja rudarskim otpadom u Republici Srbiji.

U skladu sa Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima iz 2015. godine, Ministarstvo rudarstva i energetike, uz finansijsku pomoć Evropske unije, realizuje trogodišnji projekat „Katastar rudarskog otpada Republike Srbije“ sa ciljem da sistematizuje i kompletira podatke o aktivnim i napuštenim lokacijama rudarskog otpada na teritoriji Republike Srbije.

U skladu sa predviđenim aktivnostima projekta u toku prve godine realizovan je obilazak 250 lokacija napuštenog rudarskog otpada širom Republike Srbije i dobijeni su osnovni podaci o posećenim lokacijama, vrsti i količinama rudarskog otpada, identifikovana su odlagališta koja su potencijalno opasna u pogledu fizičke stabilnosti, kao i prisustvo negativnih uticaja na životnu sredinu koji su potencijalno opasni po ljudsko zdravlje i okolinu.

Dobijeni rezultati biće deo baze podataka Katastra rudarskog otpada u vidu veb aplikacija i Knjige katastra rudarskog otpada. Katastar će sadržati i lokacije rudarskog otpada aktivnih rudnika i lokacije napuštenog rudarskog otpada.

Povodom realizacije projekta, Ministarstvo rudarstva i energetike je izjavilo:

„Rudarski sektor beleži sve značajnije rezultate u Republici Srbiji. U ovom trenutku čak 25 kompanija vrši geološka istraživanja i rudarstvo bi moglo da učestvuje sa čak 5% u BDP-u zemlje. Ipak, održivo i odgovorno upravljanje sektorom rudarstva podrazumeva i istraživanje i procenu rizika po životnu sredinu rudarskog otpada na napuštenim lokacijama. Projekat „Katastar rudarskog otpada“ nam pomaže da identifikujemo, istražimo i klasifikujemo sve lokacije koje tek treba da saniramo i otklonimo potencijalne, a u slučaju nekih lokacija i realne, pretnje i opasnosti po životnu sredinu, bezbednost i zdravlje naših građana.“

41 lokacija za dalje istraživanje

U okviru naredne faze projekta, 41 lokacija rudarskog otpada detaljno će biti analizirana i istražena. Ove lokacije su odabrane s obzirom na njihov mogući uticaj na životnu sredinu i bezbednost i zdravlje ljudi. Odabrane lokacije nalaze se u sledećim opštinama: Čajetina (4), Nova Varoš (2), Raška (7), Krupanj (4), Loznica, Prijepolje, Knjaževac, Zaječar (2), Crna trava, Surdulica, Majdanpek (3), Voždovac, Kučevo, Aleksinac (2), Mali Zvornik, Kragujevac grad, Boljevac, Zaječar, Brus, Ljubovija (3), Žagubica-Bor i Dimitrovgrad.

Količina otpada na odabranim lokacijama čini 90% ukupne količine rudarskog otpada koji se nalazi na svim posećenim lokacijama napuštenog rudarskog otpada (ukupno 250 lokacija).

Rezultati istraživanja 41 lokacije biće predstavljeni u izveštaju, koji treba da sadrži detaljne podatke za svaku lokaciju: opis lokacije, rezultate hemijske, mineraloške i geotehničke analize, uticaj na životnu sredinu (efekat koji rudarski otpad ima na kvalitet podzemnih i površinskih voda, vazduha i okolnog zemljišta) i mogući efekti na zdravlje ljudi.

Projekat vredan 2,1 miliona evra finansira Evropska unija u iznosu od 90% sredstava, dok preostalih 10% obezbeđuje Vlada Republike Srbije.

Komentara: (1)
Jovan / 10.05.2022.

Ono što je meni interesantno je to da nama stranci trebaju da bi odradili nešto što je za svaku zemlju normalno. Naime, onaj ko je učio, zna da postoje različite vrsta katastra; katastar voda, katastar šuma, katastar poljoprivrednog zemljišta, katastar vodova i podzemnih instalacija…..I pored postojanja propisa koji to regulišu i koji su stari nekoliko desetina godina ništa nismo uradili na tom polju. Recimo katastar vodova i podzemnih instalacija. Oblast koja je neophodna svakoj državi, bez obzira da li je ona viskoko razvijena ili ne. U toj oblasti stanje je haotično, postupak snimanja podzemnih vodova i instalacija nikada nije primenjen, sem u izuzetnim slučajevima. Izgleda da nam ipak treba tutor da nas vodi, što me izuzetno ljuti. Imamo kadar, imamo i imali smo sredstva i mogućnosti. Dobro je rečeno, država koja krupnim korcima ide napred, preskače mnoge stvari.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija konkurs gradovi opstine kotlarnice deponije ministarstvo zastite zivotne sredine

Srbija objavila tri konkursa za dodelu ekoloških subvencija vrednih 17,5 miliona evra

3. septembar 2018. - Ministarstvo zaštite životne sredine pozvalo je gradove i opštine da iskoriste ovu priliku i podršku države i da prijave projekte

Na Balkanu od 2012 izgubljeno skoro 2 500 kilometara netaknutih reka

Na Balkanu od 2012. izgubljeno skoro 2.500 kilometara netaknutih reka

3. septembar 2018. - Komparativnom regionalnom procenom je dokumentovana degradacija mnogih među poslednjim divljim rekama u Evropi

svet davos anketa globalni rizici geoekonomija geopolitika klimatski problemi promene

Anketa pred Davos 2026: Geoekonomska trka kratkoročno potiskuje klimatske probleme

3. septembar 2018. - U Anketi o percepciji globalnih rizika koju sprovodi Svetski ekonomski forum više od 1.300 sagovornika odgovara šta ih najviše brine

hrvatska zagreb park ride analiza tomislav tomasevic

Zagreb planira uvođenje novih park & ride lokacija

3. septembar 2018. - Grad Zagreb najavio je za 2026. godinu razvoj više projekata i aktivnosti kako bi unapredio održivu mobilnost