Voda

Više hiljada građana protestovalo protiv izgradnje MHE na Staroj planini

Foto: Facebook/Odbranimo reke Stare planine

Objavljeno

03.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Na Staroj planini biće proglašena „ekološka autonomija“ ako vlasti u narednih nekoliko dana ne usvoje moratorijum na sve projekte malih hidroelektrana (MHE) na planini, kažu organizatori protesta na kom se 2. septembra u Pirotu okupilo više hiljada ljudi, uključujući ekološke aktiviste, planinare, predstavnike udruženja, profesore univerziteta i druge građane.

Organizator, inicijativa Odbranimo reke Stare planine, kaže da su među zahtevima iznetim na protestu i da se preispita katastar potencijalnih lokacija za izgradnju MHE u Srbiji, a u cilju smanjenja njihovog broja; zabrani izgradnja hidroelektrana u zaštićenim prostorima prirode Republike Srbije; uklone sve nezakonito izgrađene MHE; i iskoriste sve raspoložive zakonske mogućnosti sa ciljem zaustavljanja izdavanja novih dozvola za izgradnju MHE i momentalnog zaustavljanja započetih radova na svim MHE u fazi izgradnje.

Među zahtevima, koji su poslati skupštini, vladi, premijerki, i predsedniku Srbije, je i uspostavljanje mehanizma licenci kojim bi se stvorila obaveza stalnog unapređivanja i osavremenjivanja svih hidroenergetskih postrojenja.

Aleksandar Jovanović Ćuta, jedan od pokretača inicijative Odbranimo reke Stare planine, je ranije izjavio za Balkan Green Energy News da je razlog protesta ideja iza koje stoji vlast i država da se male planinske ruke guraju u cevi zarad zanemarljivo male proizvodnje električne energije. On ističe da postoji zadatak od Evropske unije da povećamo korišćenje obnovljih izvora energije, pa je država izabrala najjeftiniju varijantu, a to je da se grade derivacione MHE.

Aktivisti inicijative su 25. avgusta sa meštanima sela Temska i uz pomoć ašova, lopata, krampova, vratili Rudinjsku reku u korito nakon što je investitor zbog gradnje MHE promenio njen tok. Akcija je usledila nakon protesta protiv izgradnje MHE Pakleštica na reci Visočici, za koju je Ministarstvo zaštite životne sredine prvobitno izdalo dozvolu, koju je povuklo početkom 2018. godine. Međutim, sud je nekoliko meseci kasnije presudio u korist investitora.

 

Gradnja MHE širom Srbije doživela je bum posle 2009. godine i odluke države da subvencioniše proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (OIE), pa danas u zvaničnom Registru povlašćenih proizvođača električne energije, onih koji za isporučenu električnu energiju imaju garantovanu cenu 12 godina, ima 128 MHE.

Protesti u Srbiji nisu jedini. Bilo ih je i u Albaniji, zbog gradnje HE na reci Vjosa, ali i u Bosni i Hercegovini, gde žene iz mesta Kruščica više od godinu dana blokiraju gradnju brane i elektrane. Predstavnici kampanje „Spasimo plavo srce Evrope“ (Save the Blue Heart of Europe) predali su Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) peticiju sa potpisima 120.000 ljudi širom sveta, kojom se traži da međunarodne banke obuzdaju finansijsku podršku HE na Balkanu.

Igor Vejnović, zadužen za hidroelektrane (HE) u evropskoj nevladinoj organizaciji CEE Bankwatch Network, je ranije izjavio za Balkan Green Energy News da gradnja HE ima negativan uticaj na prirodnu sredinu u neposrednoj okolini tih objekata i da se to naročito ispoljava u zaštićenim prirodnim dobrima, poput Stare Planine.

„Po mom sudu građani su se pobunili jer su izgubili poverenje da država obezbeđuje zakonitost procesa. Ministarstvo nadležno za životnu sredinu je praktično povuklo saglasnost koju je prethodno donelo za MHE Pakleštica na Staroj Planini. Zvaničnici opštine Knjaževac su bili zapanjeni kakvo uništenje izgradnja MHE Mezdreja donosi Crnovrškoj reci, iako je investitor navodno obezbedio sve potrebne dozvole. Država bi trebalo da ojača kapacitete za inspekcijski nadzor i za planiranje na nivou rečnog sliva u skladu sa Evropskom direktivom o vodama pre nego što se dozvoli dalji razvoj sektora. Jedna od prvih prilika da se uvede neki red je izrada novog Katastra malih hidroelektrana, ali je za sada taj proces veoma netransparentan i odvija se bez učešća javnosti“, rekao je Vejnović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

3. septembar 2018. - Velike satelitske antene u Švajcarskoj su pretvorene u solarne tanjire uz pomoć invertera i optimizatora kompanije SolarEdge

burduža rumunija grantovi solar

Rumunija odobrila preko 500 miliona evra grantova za solarne projekte javnih ustanova

3. septembar 2018. - Ukupan broj ugovora o grantovima za projekte solarne energije u javnim institucijama širom Rumunije porastao je na 1.046.

Sudska odluka Kosovu neizvesnost kontroverzne liberalizacije trzista struje

Sudska odluka na Kosovu* povećala neizvesnost nakon kontroverzne liberalizacije tržišta struje

3. septembar 2018. - Sud na Kosovu* je odobrio zahtev jedne kompanije da je privremeno oslobodi obaveze da nabavlja električnu energiju na slobodnom tržištu

energetske zajednice solar rumunija

Prozjumeri u Rumuniji osnivaju energetsku zajednicu, čekaju propise da bi delili struju

3. septembar 2018. - Ministarstvo energetike navodi da je pripremilo nacrt uredbe kojom se reguliše funkcionisanje energetskih zajednica