Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske u 2018. godini

Nova energetska strategija Hrvatske u 2018. godini

Photo: Pixabay

Objavljeno

13.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Dugo najavljivana energetska strategija Hrvatske trebalo bi da bude pripremljena sledeće godine. Stručnjaci upozoravaju da je ovaj strateški dokument jedan od uslova za povlačenje novca iz fondova Evropske unije namenjenih sektoru energetike.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na 5. Energy market forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika najavio je da će sledeće godine početi pisanje energetske strategije koja će definisati razvojne prioritete domaćeg energetskog sektora.

“Hrvatska treba da poveća proizvodnju svih energenata i energetsku nezavisnost. Buduća energetska politika, osim povećanja proizvodnje energenata, optimizacije energetskog miksa i diverzifikacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljeničnom strategijom i strategijom prilagođavanja klimatskim promenama“, rekao je ministar.

Nekoliko dana ranije portal Lider preneo je stavove stručnjaka, koji su upozorili da za uspešno povlačenja sredstava iz evropskih fondova namenjenih energetici, nedostaju kvalitetna energetska strategija i administrativni kapaciteti.

Poslednja energetska strategija Hrvatske usvojena je 2009. godine.

Čak 80 odsto energije iz OIE?

Krajem prošle godine pojavile su se informacije da se priprema nova energetska strategija Hrvatske, koja ne bi trebalo da predviđa korišćenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što znači da nema gradnje elektrana na ugalj ili gas.

Naime, već 2020. godine moraju biti zatvorene elektrane snage 1.200 MW, pa bi ukupan manjak mogao da bude oko 2.000 MW.

Početkom ove godine mediji su preneli da će nova strategija predviđati da Hrvatska 80 odsto potreba za energijom u periodu 2030-2050. obezbeđuje iz obnovljivih izvora energije. Sadašnji udeo je oko 29 odsto. Prelazak na OIE bi značio ulaganje od 8,7 milijardi evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu cbam zapadni balkan co2 analiza breugel

CBAM će ugroziti spajanje tržišta električne energije i sigurnost snabdevanja

13. oktobar 2017. - Ocena je rezultat analize uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) istraživačkog centra Bruegel iz Brisela

bih srbija elnos Sinohydro powerchina vetrozelena vetropark ugovor

Elnos potpisao ugovor o gradnji priključka na mrežu za Vetrozelenu

13. oktobar 2017. - Elnos Grupa izgradiće priključak na prenosnu mrežu, sa pratećom infrastrukturom, za vetropark Vetrozelena, snage 300 MW

Srbija zakone porezima emisije uvoz ugljenicno intenzivnih proizvoda

Srbija usvojila zakone o porezima na emisije i uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda

13. oktobar 2017. - Prvog januara u Srbiji se uvode porezi na emisije gasova sa efektom staklene bašte i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda

Energetska kompanija EWE AG pokrenula izgradnju elektrolizera snage 320 MW

U Nemačkoj počela izgradnja najvećeg elektrolizera u Evropi

13. oktobar 2017. - Energetska kompanija EWE je pokrenula izgradnju elektrolizera snage 320 megavata u nemačkom lučkom gradu Emdenu