OIE

Hrvatska razmatra reviziju cilja o udelu obnovljivih izvora energije

Slika: Pixabay

Objavljeno

20.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska će najverovatnije revidirati svoj cilj o udelu energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji s obzirom da je već premašila sadašnji cilj od 20 odsto, rekao je načelnik Sektora za energetiku u Ministarstvu životne sredine i energetike Hrvatske Domagoj Validžić.

Evropska komisija je u Zimskom energetskom paketu predložila da se taj cilj poveća na najmanje 27 odsto do 2030. godine, a prema podacima Eurostata Hrvatska je već dostiga udeo od 29 odsto energije iz OIE u ukupnoj potrošnji.

Validžić je, na okruglom stolu o Zimskom paketu, u organizaciji CIGRE, rekao da bi Hrvatska prema nekim kalkulacijama svoj sadašnji cilj mogla da revidira za nekoliko procenata. Ako se to dogodi, može se reći da je reč o ambicioznom cilju koji podrazumeva značajan porast količine tako proizvedene energije, piše portal Energetika-net.

U EU se insitira i na upotrebi OIE u sektoru grejanja i hlađenja, gde Hrvatska trenutno vrlo loše stoji, dok bi udeo goriva sa niskim emisijama u saobraćaju do 2021. trebalo da bude 1,5%, odnosno 6,8% do 2030. godine.

Hrvatska da više koristi solarnu i energiju vetra

Istovremeno, na drugom skupu o energetskoj budućnosti Hrvatske, koji je organizovao portal Lider upozoreno je da ova zemlja ne korist dovoljno svoj potencijal OIE, posebno energiju vetra  i solarnu energiju. Na skupu je rečeno i da bi, prema analizi organizacije Grinpis, do 2050. godine ljudi u Hrvatskoj mogli da proizvode čak 41 posto električne energije iz obnovljivih izvora.

Neven Duić iz inicijative Hrvatska energetska tranzicija je rekao da dolazi vreme energije vetra i solarne energije i da će do 2050. godine fosilna goriva zameniti obnovljivi izvori energije.

Edo Jerkić iz Zadruge za etično finasiranje (ZEF) rekao je da Hrvatska koristi manje od jednog procenta solarne energije.

Dragutin Domitrović, generalni menadžer preduzeća MB Geothermal i Geoen u vlasništvu turskog MB Holdinga, rekao je da je potencijal Hrvatske u geotermalnoj energiji mnogo veći od procenjenih 40 do 50 MW i da se ona može koristiti kao bazna energija.

Elektroprivrede da razdvoje OIE i konvencionalne izvore

Tomislav Čorak iz Boston Consulting Group je rekao da globalni investitori više cene kompanije bazirane na novim i obnovljivim izvorima energije, nego one na konvencionalnim izvorima.

To su počele da prepoznaju i velike evropske elektroprivrede, poput Eon-a i RWE koji su razdvojili OIE i konvencionalne izvore.

„Ove kompanije su ponudile obnovljive izvore energije investitorima koji očekuju rast, a ne dividende, a od konvencionalnih investitori očekuje stabilne povraćaje“, rekao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

boksic solarna elektrana baterije

Firma iz Zagreba planira solarnu elektranu Bokšić od 99 MW sa baterijskim sistemom

20. jun 2017. - Projektom solarne elektrane Bokšić je predviđen i baterijski sistem za skladištenje energije kapaciteta 70,8 MWh.

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

20. jun 2017. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata

baterijsko skladistenje baterije bess solarpower europe

SolarPower Europe: EU treba 10 puta više baterijskih kapaciteta da bi održala tempo energetske tranzicije

20. jun 2017. - SolarPower Europe je osnovao inicijativu Battery Storage Europe Platform kako bi podstakao rast baterijskih kapaciteta širom EU.

marta kos plan rasta za zapadni balkan skopje

EU planira podršku projektima obnovljive energije i modernizacije mreže kroz Plan rasta za Zapadni Balkan

20. jun 2017. - Evropska komisija je predložila prvi paket podrške, od 87,7 miliona evra, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.