Energetska efikasnost

BiH ne ispunjava dogovore sa Energetskom zajednicom

BiH ne ispunjava dogovore sa Energetskom zajednicom

Foto: Pixabay

Objavljeno

14.12.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.12.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bosna i Hercegovina (BiH) nije ispunila ništa od obaveza koje je dogovorila s Energetskom zajednicom (EZ) i kočničar je promena na polju energetike, ocenio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač.

Tokom boravka u Sarajevu, Kopač je naveo je da u oblasti energetske efikasnosti Republika Srpska (RS) naprednija od BiH, čiji parlament još uvek nije usvojio zakon o energetskoj efikasnosti, prenosi portal Energis.ba.

On je takođe upozorio da BiH u pogledu regulative u sektoru gasa kasni 11 godina zbog neusvajanja prvog i drugog energetskog paketa, dok sa usvajanjem trećeg paketa kasni dve godine.

„Svi osim Makedonije su usvojili treći energetski paket. Svuda je napredak, reforme se stvarno dešavaju, a samo BiH još stoji u mestu“, rekao je Kopač na sastanku sa članovima Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda i Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH, prenose mediji.

Kopač je istakao da je u ovoj godini imao osam sastanaka s trojicom ministara kako bi se priveo kraju rad na Zakonu o tržištu električne energije i gasa u BiH, koji je blizu konačnog teksta. Prema njegovim rečima, problem u izmeni regulative uvek je bio u nadležnosti državnog regulatora. Kao dobar primer izdvojio je to što je ta država otvorila tržište balansnih usluga u području električne energije, po čemu prednjači u regionu.

On se sastao i sa resornim ministarkama BiH i RS sa kojima je razgovarao o zaštiti životne sredine. Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić ga je upoznala sa direktivama Evropske zajednice i Evropske unije koje je RS uvrstila u svoje zakonodavstvo. Ona je dodala da RS stalno prilagođava propise EU direktivama. Kopača je obavestila i da je RS donela nacionalni plan za prilagođavanje velikih ložišta termoelektrana Ugljevik i Gacko, kako bi zagađenje vazduha bilo svedeno na najmanju moguću meru do kraja 2017. godine.

Ministarka zaštite životne sredine i turizma federacije BiH Edita Đapo upoznala je direktora Sekretarijata Enegretske zajednice sa problemima u BiH u vezi sa zaštitom životne sredine. Ovom prilikom potvrđeno je i da su u toku pripreme za ministarski sastanak na regionalnom nivou o toj temi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dekarbonizacija cementne industrije u praksi: primer Titan grupe

14. decembar 2016. - Titan grupa dekarbonizuje proizvodnju cementa povećanjem udela alternativnih goriva, razvojem niskougljeničnog cementa i projektom hvatanja i skladištenja ugljenika.

Ministarstvo energetike rudarstva mineralnih sirovina Severne Makedonije memorandum Balkan Green Energy Branislava Jovicic Sanja Bozinovska Beogradski energetski forum BEF 2026

Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije potpisalo memorandum s portalom Balkan Green Energy News o saradnji i partnerstvu

14. decembar 2016. - Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije i Balkan Green Energy News unapređuju saradnju u sprovođenju energetske tranzicije

cetiri od cetiri sve lokacije u Hrvatskoj pokazale znacajan geotermalni potencijal

Četiri od četiri: sve lokacije u Hrvatskoj pokazale značajan geotermalni potencijal

14. decembar 2016. - Kod Zaprešića, u blizini Zagreba, potvrđen je značajan geotermalni potencijal, čime se pridružio Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima

severna makedonija zeleni biznis grant inova

Severna Makedonija spremila 22 miliona evra za zelene projekte privrede

14. decembar 2016. - Projekat grantovi za podršku zelenim firmama 2026-2030 (Грантова шема за подршка на зелени бизниси 2026-2030) vredan je 25 miliona evra