Električna energija

Zatvaranje rudnika uglja Velenje koštaće Sloveniju preko milijardu evra

velenje rudnik uglja zatvaranje

Foto: Premogovnik Velenje

Objavljeno

05.02.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.02.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenački parlament usvojio je zakon o postepenom gašenju poslednjeg rudnika uglja u zemlji, Premogovnika Velenje. Za narednih dvadeset godina predviđena su ulaganja od ukupno 1,13 milijardi evra u radove na zatvaranju rudnika, sanaciju zemljišta i pravednu tranziciju za rudare. Zakon propisuje da se eksploatacija uglja u Velenju okonča najkasnije 2033. godine, dok će se aktivnosti zatvaranja postepeno sprovoditi do 2045. godine.

Planirani budžet od 1,13 milijardi evra, odnosno u proseku oko 50 miliona evra godišnje, predviđen je za period od 2026. do 2045. godine. Da bi koristilo taj novac, preduzeće koje upravlja rudnikom moraće najpre da obezbedi sopstvena sredstva iz poslovanja i prodaje imovine koja nije vezana za osnovnu delatnost, pošto će državni budžet pokriti samo ono što bude nedostajalo, saopštila je Vlada Slovenije.

Detaljniji programi za postepeno zatvaranje rudnika biće pripremani svake godine za naredne dve godine. Konačno gašenje operatera rudnika, preduzeća Premogovnik Velenje d.o.o., planirana je za 2045. godinu. Vlada Slovenije je prošle godine pokrenula proces napuštanja uglja preuzimanjem direktnog vlasništva nad rudnikom Velenje i termoelektranom na ugalj Šoštanj od državne elektroenergetske kompanije Holding Slovenske elektrarne (HSE).

Pošto će se sredstva predviđena ovim zakonom smatrati državnom pomoći, pre stupanja na snagu potrebno je odobrenje Evropske komisije. Primena zakona se očekuje nakon 1. jula ove godine.

Pravedna tranzicija za rudare

Što se tiče zaposlenih u rudniku, ne očekuju se veća otpuštanja, imajući u vidu veliki obim planiranih radova na zatvaranju, koji će obuhvatiti sanaciju više od 50 kilometara tunela, zatvaranje okana i rekultivaciju više od 1.100 hektara zemljišta. Umesto toga, očekuje se da će se radna snaga smanjivati prirodnim odlivom zaposlenih.

Ne očekuju se veća otpuštanja, a radna snaga će se smanjivati prirodnim odlivom

Umesto otpuštanja 700-900 radnika odjednom, taj broj će biti ograničen na oko 250 radnika 2034. godine, tvrdi vlada.

Da bi se obezbedila pravedna energetska tranzicija za višak rudara, zakon predviđa mere kao što su prevremeno penzionisanje, veće otpremnine i programi obuke i prekvalifikacije.

Predsednik sindikata rudnika Velenje, Simon Lamut, pozdravio je usvajanje zakona i izjavio da je to jedan od najprimerenijih načina za prestanak prizvodnje uglja uz istovremeno obezbeđivanje socijalne sigurnosti za što veći broj zaposlenih.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

5. februar 2026. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

srbija eu region bef 2026 sanja bozinovska saradnja

Božinovska: Regionalna saradnja danas nije izbor, već nužnost

5. februar 2026. - Sanja Božinovska bila je jedna od učesnica ministarskog panela na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026) koji je započeo danas

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

5. februar 2026. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

5. februar 2026. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.