OIE

wpd i Tekol Teri grade vetropark Krmpote snage do 90 MW

VE-Krmpote-wpd

Foto: Lokacija budućeg vetroparka Krmpote (wpd)

Objavljeno

03.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompanije wpd europe GmbH iz Bremena i Tekol Teri d.o.o. iz Rijeke osnovale su zajedničko privredno društvo, VE Krmpote, za razvoj projekta vetroparka na lokaciji Ruševo – Krmpotsko iznad Novog Vinodolskog, saopštila je kompanija wpd. Investicija se procenjuje na više od 120 miliona evra.

Vetropark Krmpote će imati do 90 MW instalisane snage na širem obuhvatu od 27 kilometara kvadratnih. Očekivana godišnja proizvodnja je oko 250.000 MWh čiste energije, što će značajno doprineti smanjenju emisija štetnih gasova, zavisnosti od uvoza električne energije i tranziciji prema niskougljeničnoj ekonomiji, navedeno je u saopštenju.

Ova proizvodnja je dovoljna za podmirenje godišnjih potreba za električnom energijom više od 50,000 hrvatskih domaćinstava.

VE Krmpote je poslovanje započela potpisivanjem Memoranduma o razumevanju s Gradom Novim Vinodolskim, u kojem je istaknuta namera investitora da pri realizaciji projekta vodi računa o interesima i potrebama zajednice i doprinosi ekonomskom razvoju, dok će Grad pružiti podršku ostvarenju investicije.

Ugovor o osnivanju VE Krmpote su potpisali Andreas Chollet, prokurista wpd europe i Mato Markanović, savetnik za razvoj Tekol Terija. Memorandum o razumevanju su potpisali gradonačelnik Novog Vinodolskog Velimir Piškulić i predsednik uprave VE Krmpote Zoran Obradović, koji je ujedno i direktor wpd Adria, regionalnog ogranka wpd europe.

Foto: Potpisivanje Memoranduma VE Krmpote i Grada Novog Vinodolskog

wpd u Hrvatskoj ima četiri vetroelektrane, a ukupno više od 4,500 MW instalirane snage u dvadeset država.

wpd namerava da investira 1,5 milijardi evra u BiH i Hrvatskoj

wpd namerava da investira 1,5 milijardi evra u integrisani sistem vetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, snage 1,2 GW, izjavio je nedavno Obradović.

Plan je da wpd u BiH izgradi vetroelektrane snage 900 MW, a u Hrvatskoj još 300 MW, istakao je Obradović, koji je u nedavnom intervjuu za Balkan Green Energy News govorio o iskustvima investiranja u regionu.

Projekat bi se razvijao u fazama, plan je da prvi radovi krenu za tri do četiri godine, a da se sve završi do 2030.

wpd Adria već ima četiri vetroparka u Hrvatskoj – dva kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW. Trenutno radi na merenju potencijala vetra za vetropark u opštini Ravno, na krajnjem jugu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), entiteta BiH. Elektrana bi trebalo da ima snagu od 50 MW, a radovi bi mogli početi za tri godine.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

3. jul 2019. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

3. jul 2019. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

3. jul 2019. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

3. jul 2019. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom