Otpad

Video: (Ne)odgovorno upravljanje komunalnim otpadom u Srbiji

(Ne)odgovorno-upravljanje-komunalnim-otpadom-u-Srbiji

Foto: Balkan Green Energy News

Objavljeno

10.05.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

10.05.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

U Srbiji se otpadom ne upravlja efikasno i svake godine 2,4 miliona tona komunalnog otpada nepovratno nanese štetu prirodi u kojoj završi, ali i zdravlju građana.

Bačen u prirodu, otpad zagađuje zemlju, vodu i vazduh. Štetne materije iz otpada ulaze u lanac ishrane i ugrožavaju zdravlje ljudi.

U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada. 2,9 miliona tona čini komunalni otpad, odnosno otpad koji nastane u domaćinstvima. Ta količina dovoljna je da od prizemlja do krova napuni 85 zgrada „Beograđanke“.

Čak 85% ili 2,4 miliona tona komunalnog otpada završava na 138 nesanitarnih deponija – smetlišta i preko 3,000 divljih deponija. Smetlišta nemaju tehnologije za sakupljanje i tretiranje deponijskih gasova i procednih voda.

Na deponijama, protivno zakonu, završava i opasan otpad (lekovi, medicinska sredstva, baterije, hemikalije, ulja, električni i elektronski uređaji). Sanitarnih deponija ima 11, ali na njima separacija otpada gotovo da ne funkcioniše. Tako, na primer, sortna linija regionalne deponije Duboko ima pet puta manji kapacitet od potrebnog.

Požari su česta pojava na nesanitarnim i divljim deponijama. Kada gori otpad oslobađaju se kancerogene supstance dioksini i furani.

U razvijenim zemljama deponovanje je skupo i zato se otpad prerađuje (kompostira, reciklira i energetski koristi). U Srbiji je deponovanje je besplatno ili jeftinije od drugih tretmana pa ne postoji finansijski interes da se otpad prerađuje.

Šta su rešenja za odgovorno upravljanje otpadom?

1. Uspostaviti efikasan sistem upravljanja komunalnim otpadom koji podrazumeva postojanje:

  • Infrastrukture za primarnu selekciju
  • Sanitarnih deponija sa sortirnicama
  • Postrojenja za reciklažu i energetski tretman.

2. Uvesti adekvatnu cenu komunalne usluge i ekološku taksu za deponovanje otpada.

3. Primeniti princip produžene odgovornosti proizvođača. U cenu proizvoda uključiti trošak sakupljanja tretmana ambalaže.

4. Poštovati propise i primenjivati kazne za nesavesno bacanje otpada.

5. Primeniti princip hijerarhije upravljanja otpadom.

Video je nastao u okviru serijala „Srbija od smetlišta do cirkularne ekonomije“ koji se bavi problemima upravljanja različitim vrstama otpada u Srbiji, kao i mogućim rešenjima koja će transformisati sektor upravljanja otpadom i omogućiti da Srbija od smetlišta dođe do modela primene cirkularne ekonomije.

Pročitajte još Smetlišta Srbije – tihi trovači našeg zdravljaKomunalni otpad- neiskorišeni resurs Srbije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Reciklaža solarnih panela

Na korak do tehnologije za potpunu reciklažu solarnih panela

10. maj 2022. - Ključno oružje u borbi za smanjenje emisija ugljenika ima svoj vek trajanja. Milijarde solarnih panela moraće da se zameni – šta raditi sa starima?

Vremenska prognoza: mogući pljuskovi sa puno plastike!

Vremenska prognoza: mogući pljuskovi sa puno plastike!

10. maj 2022. - Za vreme pregovora o međunarodnom sporazumu za zaustavljanje zagađenja plastikom, u Parizu je prikazana vremenska prognoza količine mikroplastike koja padne na Grad svetlosti

Novi zakon stiti potrosace u EU od kvarenja uredjaja odmah nakon isteka garancije

EU će zakonski zaštititi potrošače od kvarenja uređaja odmah nakon isteka garancije

10. maj 2022. - Evropski parlament je podržao nacrt zabrane nedokazanih ekoloških tvrdnji, ugrađenih kvarova i programiranog zastarevanja proizvoda

ers spaljivanje otpada rdf te gacko-procena-uticaja

ERS razmatra spaljivanje otpada u termoelektrani Gacko

10. maj 2022. - Kompanija je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju dostavila prethodnu procenu uticaja na životnu sredinu