OIE

Vetar i solar doneli rekordan pad emisija u okviru EU ETS-a

eu-ets-vetroelektrana-smanjenje-emisija

Foto: makunin from Pixabay

Objavljeno

05.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Značajan napredak Evropske unije u dekarbonizaciji energetskog sektora, koji je postignut uglavnom zahvaljujući rastu proizvodnje električne energije iz vetra i solara, doveo je do najvećeg godišnjeg smanjenja emisija u okviru Sistema za trgovinu emisijama EU (EU ETS) od njegovog uvođenja 2005. godine.

Ovakav trend potvrđuje efikasnost sistema EU ETS kao glavnog instrumenta za dekarbonizaciju evropske privrede, navodi se u saopštenju Generalnog direktorata Evropske komisije za klimatsku akciju.

Prema podacima koje su dostavile zemlje članice, ukupne emisije u okviru EU ETS-a smanjene su 2023. godine za 15,5% u odnosu na 2022. godinu, pa su sada oko 47% ispod nivoa iz 2005. godine. To znači da je EU na dobrom putu da postigne cilj za 2030. godinu koji predviđa smanjenje emisija od 62%, navodi se u saopštenju.

U izveštaju objavljenom krajem prošle godine, Evropska komisija je navela da je EU ETS doprineo smanjenju emisija iz energetike i industrije za 37,3% u odnosu na 2005. godinu, uz napomenu da su pandemija COVID-19 i energetska kriza privremeno usporile nastojanja da se smanje emisije.

Emisije iz proizvodnje električne energije su 2023. smanjene za čak 24%

Emisije iz proizvodnje električne energije u 2023. su smanjene za čak 24% u odnosu na 2022. godinu zahvaljujući značajnom povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora, uglavnom vetra i solara, a na uštrb uglja i prirodnog gasa, navodi se u saopštenju.

Smanjenju emisija u 2023. godini, ali u manjoj meri, doprinele su i hidroelektrane i nuklearke, čija se proizvodnja oporavila zahvaljujući poboljšanim klimatskim uslovima.

Emisije iz energetski intenzivnih sektora industrije su smanjene za 7%, ali su zato one iz avio-sabraćaja porasle za 10%

U energetski intenzivnim industrijskim sektorima, kao što su proizvodnja cementa, gvožđa i čelika, emisije su smanjene za oko 7% u odnosu na 2022. godinu, a pad se pripisuje kombinaciji smanjene proizvodnje i poboljšane efikasnosti.

U avio-sabraćaju, s druge strane, zabeležen je godišnji porast emisija, od oko 10%, do kog je došlo zbog daljeg oporavka ovog sektora nakon kolapsa izazvanog pandemijom COVID-19, saopštila je direkcija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 fleksibilnost panel

Sastavni deo ciljeva za obnovljivu energiju mora biti i stvaranje uslova za njihovu integraciju

5. april 2024. - Učesnici na tržištu regiona različito gledaju na trenutno stanje u mrežama, moglo se čuti na Beogradskom energetskom forumu 2026.

Srbija OMV Petrom glavna Zapadnom Balkanu investicije zelenu energiju BEF 2026

Srbija je za OMV Petrom glavna na Zapadnom Balkanu za investicije u zelenu energiju

5. april 2024. - OMV Petromov potpredsednik Narčis Popesku otkrio je na konferenciji BEF 2026 da je njegovoj kompaniji Srbija glavna potencijalna destinacija za investicije u obnovljive izvore

Severna Makedonija korak evropskom sistemu garancija porekla MEMO clan AIB

Severna Makedonija korak bliže evropskom sistemu garancija porekla – MEMO postao član AIB-a

5. april 2024. - Nacionalni operator tržišta električne energije (MEMO) Severne Makedonije pridružio se Asocijaciji telâ za izdavanje (AIB) garancija porekla

srbija eu region bef 2026 finansiranje korbo ebrd cerovic unicredi straus ggf bogosavljevic marsh

Nestabilnost na tržištu potpuno je izmenila okruženje za finansiranje obnovljive energije

5. april 2024. - Predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, banaka, fondova razgovarali su o novim modelima na Beogradskom energetskom forumu 2026.