OIE

Vetar i solar doneli rekordan pad emisija u okviru EU ETS-a

eu-ets-vetroelektrana-smanjenje-emisija

Foto: makunin from Pixabay

Objavljeno

05.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Značajan napredak Evropske unije u dekarbonizaciji energetskog sektora, koji je postignut uglavnom zahvaljujući rastu proizvodnje električne energije iz vetra i solara, doveo je do najvećeg godišnjeg smanjenja emisija u okviru Sistema za trgovinu emisijama EU (EU ETS) od njegovog uvođenja 2005. godine.

Ovakav trend potvrđuje efikasnost sistema EU ETS kao glavnog instrumenta za dekarbonizaciju evropske privrede, navodi se u saopštenju Generalnog direktorata Evropske komisije za klimatsku akciju.

Prema podacima koje su dostavile zemlje članice, ukupne emisije u okviru EU ETS-a smanjene su 2023. godine za 15,5% u odnosu na 2022. godinu, pa su sada oko 47% ispod nivoa iz 2005. godine. To znači da je EU na dobrom putu da postigne cilj za 2030. godinu koji predviđa smanjenje emisija od 62%, navodi se u saopštenju.

U izveštaju objavljenom krajem prošle godine, Evropska komisija je navela da je EU ETS doprineo smanjenju emisija iz energetike i industrije za 37,3% u odnosu na 2005. godinu, uz napomenu da su pandemija COVID-19 i energetska kriza privremeno usporile nastojanja da se smanje emisije.

Emisije iz proizvodnje električne energije su 2023. smanjene za čak 24%

Emisije iz proizvodnje električne energije u 2023. su smanjene za čak 24% u odnosu na 2022. godinu zahvaljujući značajnom povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora, uglavnom vetra i solara, a na uštrb uglja i prirodnog gasa, navodi se u saopštenju.

Smanjenju emisija u 2023. godini, ali u manjoj meri, doprinele su i hidroelektrane i nuklearke, čija se proizvodnja oporavila zahvaljujući poboljšanim klimatskim uslovima.

Emisije iz energetski intenzivnih sektora industrije su smanjene za 7%, ali su zato one iz avio-sabraćaja porasle za 10%

U energetski intenzivnim industrijskim sektorima, kao što su proizvodnja cementa, gvožđa i čelika, emisije su smanjene za oko 7% u odnosu na 2022. godinu, a pad se pripisuje kombinaciji smanjene proizvodnje i poboljšane efikasnosti.

U avio-sabraćaju, s druge strane, zabeležen je godišnji porast emisija, od oko 10%, do kog je došlo zbog daljeg oporavka ovog sektora nakon kolapsa izazvanog pandemijom COVID-19, saopštila je direkcija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

5. april 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

5. april 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

5. april 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

5. april 2024. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu