Otpad

Upravljanje komunalnim otpadom u Hrvatskoj – trka s vremenom

Upravljanje komunalnim otpadom u Hrvatskoj - trka s vremenom

Slika: Pixabay

Objavljeno

07.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Iako je u Hrvatskoj od 1. februara trebalo da počne sprovođenje Uredbe o upravljanju komunalnim otpadom, ona se još ne primenjuje u celosti. U nekim lokalnim sredinama otpad se razvrstava već nekoliko godina, dok se u drugima kasni, naročito u Zagrebu, gde je gradska skupština tek dva dana pre zakonskog roka donela Odluku o novom načinu prikupljanja otpada.

Sortiranje, odnosno odvojeno prikupljanje otpada i naplata otpada po količini postali su obavezni u Hrvatskoj donošenjem Uredbe o upravljanju komunalnim otpadom 1. novembra 2017. Tada je lokalnim samoupravama dat grejs period od tri meseca da odluče kako će sprovoditi ovu obavezu.

Mnogi još to nisu učinili, a vremena je sve manje – imaju najkasnije do kraja ove godine da nabave kontejnere, vozila i drugu neophodnu opremu, kako bi upravljanje otpadom u potpunosti zaživelo.

I mada je infrastruktura najveći kamen spoticanja, ono što svi naglašavaju kao ključni segment – od vlasti i opozicije, preko organizacija civilnog društva i institucija zaduženih za sistem upravljanja otpadom, to je potreba da se mnogo više učiniti na edukaciji građana.

I Mirka Jozić iz zagrebačkog Ureda za privredu, energetiku i zaštitu životne sredine, gostujući na HRT-u rekla je da je u gradu već postavljena većina potrebne infrastrukture za odlaganje i razvrstavanje otpada putem sistema zelenih ostrva, ali da „još nije dovoljno urađeno na nivou kućnog praga”.

Hrvatski ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić je u istom programu najavio da je upravo zato ministarstvo osmislilo kampanju „Nisam za bacit“, u želji da se podigne svesti o važnosti odvajanja otpada na kućnom pragu i kreiranju cirkularne ekonomije.

Zagreb, u kome živi 25 posto stanovništva zemlje, stvara trećinu hrvatskog otpada.

Zagreb kasni, Osijek prednjači

Prema izveštaju zagrebačke Nove TV, Odluka zagrebačkih vlasti doneta dva dana uoči isteka zakonskog roka, ne znači da nova pravila stupaju odmah na snagu. Biće potrebno najmanje šest meseci da građani dobiju po jednu kantu za papir i jednu za mešani otpad, zagrebačka Čistoća bi trebalo da im dostavi kese za biootpad, plastiku i metalnu ambalažu, dok će staklo i dalje sami nositi do zelenih ostrva.

U Osijeku, četvrtom gradu po veličini u Hrvatskoj, situacija je sasvim drugačija – na kućnom pragu građana odvaja se gotovo trećina otpada, kaže Davor Vić, direktor UNIKOM-a. Osim odvajanja i recikliranja, oko 5.000 osiječkih domaćinstava ima priliku da odvaja i biootpad.

U maju prošle godine, Vlada Hrvatske usvojila Plan upravljanja otpadom za period od 2017. do 2022. kojim se uvode mere za odvojeno sakupljanje otpada na izvoru, odvajanje otpada i podsticaji za kompostiranja otpada u domaćinstvima i na nivou lokalnih samouprava. Njegov sastavni deo je Plan sprečavanja nastanka otpada.

Prema Okvirnoj direktivi o otpadu EU, Hrvatska bi do 2020. trebalo da dostigne stopu separacije na mestu prikupljanja otpada od 50 odsto, uključujući staklo, plastiku, papir i metal.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ultra brza moda shein

Shein – najveći zagađivač u sektoru brze mode

7. februar 2018. - Shein je 2024. svoje emisije CO2 povećao 23 odsto, uprkos obećanjima da namerava da posluje održivo. Stand.earth ga je proglasio najvećim zagađivačem u sektoru brze mode.

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

7. februar 2018. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

7. februar 2018. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

7. februar 2018. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.