Električna energija

U Hrvatskoj na čekanju 40 projekata za obnovljivu energiju

hrvatska projekti obnovljiva energija hgk marija sculac

Marija Šćulac Domac (foto: HGK)

Objavljeno

28.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Trenutno je na čekanju oko 40 projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, procenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, i dodaju da je najveći izazov elektromreža što bi moglo da ugrozi ne samo priključenje novih elektrana, nego i rad onih koji su već priključeni.

Nedavni odlazak značajnog stranog investitora, kako dodaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ne daje nadu da će se situacija uskoro promeniti. Naime, u oktobru norveška državna energetska kompanija Statkraft odlučila je da napusti tržište Hrvatske.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, izjavila je da i kada postoje zakoni onda nedostaju akta za njihovo sprovođenje. Dodatna stvar je, kako je navela, da regulativa nije usklađena između različitih ministarstava i institucija.

Dok jedni odobravaju, drugi postavljaju dodatne zahteve koji usporavaju proces, dodala je ona, saopštila je HGK.

Šćulac: Sistem stoji u mestu

Kada se govori o izazovima finansiranja projekata, često se misli na nedostatak izvora finansiranja ili nepovoljne uslove za ulaganje.

Ali, kako je istakla, kod obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj investitori se suočavaju sa specifičnim problemom – neizvesnošću oko osnovnih troškova, poput cene priključenja na mrežu koja nije određena još od 2022. godine.

Neizvesnost usporava razvoj celog sektora, pa zato sistem stoji u mestu, naglasila je Šćulac na konferenciji Bolja energija.

Ona je naglasila da najveći izazov ostaje mreža, odnosno njen kapacitet, starost i finansiranje modernizacije.

Više od 50 odsto prenosne infrastrukture premašilo je svoj vek trajanja

Više od 50 odsto prenosne infrastrukture, kako je podsetila, premašilo je svoj vek trajanja, a Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) predviđa integraciju dodatnih 4.800 MW do 2033. godine. Smatra da to zahteva hitna ulaganja, ali prema NEKP-u minimalno potrebnih 2,3 milijarde evra do 2030. daleko je od osiguranog.

„Da, postoje planovi za dodatne kapacitete i stabilnost mreže, ali realizacija dolazi prekasno. Dovest ćemo se u situaciju da čak i realizirani projekti neće moći proizvoditi energiju u punom kapacitetu“, ističe Šćulac.

Ona ističe da je potrebno da se otvori prostor za fleksibilniju integraciju putem skladištenja energije, decentralizovane proizvodnje.

Dalji rast sektora i smanjenje zavisnosti od uvoza struje nisu mogući ako se ove stvari ne promene, savetovala je Šćulac.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Cena kucnih baterija se u Evropi od 2023 vise nego prepolovila

Cena kućnih baterija se u Evropi od 2023. više nego prepolovila

28. novembar 2024. - Zrela tržišta baterijskih sistema za domaćinstva u Evropi se stabilizuju, a cene kućnih baterija su u poslednje dve godine pale preko 50 odsto

bih uvoz struje ers epbih ephzhb

BiH uvećala uvoz struje 3,5 puta

28. novembar 2024. - Drastičan rast uvoza je još jedan dokaz teške situacije u kojoj se nalaze elektroprivrede u BiH - EPBiH, EPHZHB i ERS

srbija cene struje poskupljenje mmf vucic crvena zona

Srbija smanjuje prag za ulazak u crvenu zonu, struja duplo skuplja za potrošnju preko 1.200 kWh

28. novembar 2024. - Potvrđeno je da se smanjuje prag za ulazak u crvenu zonu, ali ne i da struja poskupljuje od 1. oktobra, što su vlasti u paketu obećale MMF-u

bih pelet izvoz uvoz goran ivanovic

Izvoz peleta iz BiH uvećan 60 odsto, cena 450 evra

28. novembar 2024. - Zanimljivo je da je uvoz zabeležio još veći rast - 66 odsto, ali je reč o mnogo manjim količinama u odnosu na izvoz