Električna energija

U Hrvatskoj na čekanju 40 projekata za obnovljivu energiju

hrvatska projekti obnovljiva energija hgk marija sculac

Marija Šćulac Domac (foto: HGK)

Objavljeno

28.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Trenutno je na čekanju oko 40 projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, procenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, i dodaju da je najveći izazov elektromreža što bi moglo da ugrozi ne samo priključenje novih elektrana, nego i rad onih koji su već priključeni.

Nedavni odlazak značajnog stranog investitora, kako dodaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ne daje nadu da će se situacija uskoro promeniti. Naime, u oktobru norveška državna energetska kompanija Statkraft odlučila je da napusti tržište Hrvatske.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, izjavila je da i kada postoje zakoni onda nedostaju akta za njihovo sprovođenje. Dodatna stvar je, kako je navela, da regulativa nije usklađena između različitih ministarstava i institucija.

Dok jedni odobravaju, drugi postavljaju dodatne zahteve koji usporavaju proces, dodala je ona, saopštila je HGK.

Šćulac: Sistem stoji u mestu

Kada se govori o izazovima finansiranja projekata, često se misli na nedostatak izvora finansiranja ili nepovoljne uslove za ulaganje.

Ali, kako je istakla, kod obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj investitori se suočavaju sa specifičnim problemom – neizvesnošću oko osnovnih troškova, poput cene priključenja na mrežu koja nije određena još od 2022. godine.

Neizvesnost usporava razvoj celog sektora, pa zato sistem stoji u mestu, naglasila je Šćulac na konferenciji Bolja energija.

Ona je naglasila da najveći izazov ostaje mreža, odnosno njen kapacitet, starost i finansiranje modernizacije.

Više od 50 odsto prenosne infrastrukture premašilo je svoj vek trajanja

Više od 50 odsto prenosne infrastrukture, kako je podsetila, premašilo je svoj vek trajanja, a Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) predviđa integraciju dodatnih 4.800 MW do 2033. godine. Smatra da to zahteva hitna ulaganja, ali prema NEKP-u minimalno potrebnih 2,3 milijarde evra do 2030. daleko je od osiguranog.

„Da, postoje planovi za dodatne kapacitete i stabilnost mreže, ali realizacija dolazi prekasno. Dovest ćemo se u situaciju da čak i realizirani projekti neće moći proizvoditi energiju u punom kapacitetu“, ističe Šćulac.

Ona ističe da je potrebno da se otvori prostor za fleksibilniju integraciju putem skladištenja energije, decentralizovane proizvodnje.

Dalji rast sektora i smanjenje zavisnosti od uvoza struje nisu mogući ako se ove stvari ne promene, savetovala je Šćulac.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Jedina bugarska drzavna termoelektrana na ugalj Maritsa East 2 gubitku od 52 miliona evra

Jedina bugarska državna termoelektrana na ugalj u gubitku od 52 miliona evra

28. novembar 2024. - Iako joj je dodeljena kvota za regulisano tržište električne energije, niske cene su gurnule termoelektranu TPP Maritsa East 2 u gubitak

fosilna-goriva-eu-struja

Srbija u 2024. povećala uvoz struje 15 odsto

28. novembar 2024. - Potrošnja je bila veća 2,7 odsto, a proizvodnja 6,7 odsto manja u  odnosu na 2023, piše u izveštaju Agencije za energetiku Republike Srbije

Toplotni talas evropsku elektroenergetsku mrezu sistemi za skladistenje energije profitirali

Toplotni talas pritisnuo evropsku elektroenergetsku mrežu, a sistemi za skladištenje energije profitirali

28. novembar 2024. - Rekordna proizvodnja iz solara i skladištenje energije doprineli su očuvanju stabilnosti u Evropi dok je trajao toplotni talas, ocenjuje Ember

crna gora kredit uvoz struje te pljevlja

EPCG uzima kredit od 50 miliona evra za uvoz struje

28. novembar 2024. - Zaduženje je neophodno, kako je objašnjeno, u cilju obezbeđenja kontinuiteta u snabdevanju električnom energijom