x
Newsletter Image
NE PROPUSTITE NAŠ NJUZLETER
PRIJAVA

Vaša imejl adresa je sigurna kod nas

x
Newsletter Image
NE PROPUSTITE NAŠ NJUZLETER
PRIJAVA

Your email is safe with us

U budućem energetskom sistemu, građani će biti pokretač ulaganja

14.01.2020. | Komentari: 0Autor:

Foto: EBRD
U budućem energetskom sistemu, građani će biti pokretač ulaganja

Autor: Vedad Suljić, direktor Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu

Snažno oslanjanje na fosilna goriva će dovesti do toga da će preduzeća koja od njih proizvode energiju dugoročno biti nekonkurentna i posljedično možda nesolventna, jer će proizvodnja iz ovih izvora postajati sve skuplja i skuplja. A upravo fosilna goriva dominiraju energetskim sistemom u Bosni i Hercegovini, što nepovoljno utiče na zdravlje i okoliš, te doprinosi klimatskim promjenama.

Iz ovih, ali i drugih razloga potrebno je raditi na promjeni načina razmišljanja, edukacije i valorizacije resursa kako bi proizvođači energije ostali dugoročno konkurenti. Ovo su upravo elementi koje je grupa autora, univerzitetskih profesora i eksperata u BiH, obradila u dokumentu Position paper – Energetska i klimatska politika BiH do 2030. godine.

U periodu kada se BiH, kao i druge susjedne države, suočava sa odlivom kadrova u Zapadnu Evropu, nedostaci postojećeg obrazovnog sistema postaju sve evidentniji. Ne predlaže se adresiranje pitanja klimatskih promjena i održivog razvoja u zasebnim predmetima na fakultetima, već kao integralna cjelina svakog predmeta.

Klimatske promjene su samo jedan od globalnih megatrendova sa kojima se susreće današnja generacija i, kao za svaki trend, potrebna je prilagodba na ono što ta promjena donosi. U smislu obrazovanja predlaže se uvođenje NTIUM pristupa (nauka, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika) koji bi snažno potakao inovativnost budućih generacija.

Upravo je inovativnost jedan od najboljih odgovora na klimatske promjene, a učenje budućih generacija da kreativno razmišljaju je jedan od alata da se potiče inovativnost.

Obrazovanje u velikoj mjeri oblikuje i način razmišljanja, što je jedan od drugih stubova promjene adresiran ovim dokumentom. U osnovi je funkcija ta koja daje vrijednost bilo kojem proizvodu ili usluzi. Energija kao roba na tržištu u tom smislu nije izuzeta, te je jedino relevantna njena funkcija.

U biti, građane de facto ne zanima niti pelet, niti ogrjevno drvo, niti ugalj, niti toplotne pumpe i sl., već isključivo topao dom, što je funkcija toplotne energije. Ona je reflektovana troškom, a ne isključivo cijenom. Drugim riječima, cijena energije je manje važna ili čak nevažna ukoliko je funkcionalna. U to smislu, poznati recepti poput energetske efikasnosti su svakako jedno od polja intervencije, ali se predlažu i mjere koje su vezane za efektivnost korištenja energije.

U biti, građane de facto ne zanima niti pelet, niti ogrjevno drvo, niti ugalj, niti toplotne pumpe i sl., već isključivo topao dom

Buduća energetska i klimatska politika BiH treba maksimalno eksploatisati napredne IT tehnologije, poput blockchaina, putem kojih je moguće vršiti valorizaciju prirodnih resursa. Pojednostavljeno rečeno, valorizacija resursa na ovaj način bi omogućavala da se svaki od njih (npr. hidropotencijal rijeke ili potencijal vjetra) elektronski zapiše u tzv. e-kredit ili token.

Trgovina ovim e-kreditima bi omogućila stopostotnu transparentnost, pristup globalnoj bazi investitora, te ono što je možda i najznačajnije – transakcioni troškovi bi bili svedeni na minimum. Ovakav pristup bi omogućio da se npr. projekti obnovljivih izvora energije realiziraju na transparentan način uz minimalne transakcione troškove za ulagače, što bi uticalo na atraktivnost projekata.

Nije uopšte upitno da li će građani igrati centralnu ulogu u budućem energetskom sistemu BiH, jer tehnološki napredak ide u prilog ovoj konstataciji, samo je pitanje kako će BiH svoju energetsku i klimatsku politiku prilagoditi ovim promjenama. Moguće je sa vrlo velikom pouzdanošću predvidjeti tehnološki napredak u vremenu, međutim jako teško ili nemoguće je predvidjeti uticaj tehnološkog napretka na društvo.

Komentari (0)

Budite prvi da unesete komentar za ovaj clanak.

Unesi Komentar

Molimo sačekajte... Unesite obavezna polja. Desila se greška, molimo osvežite stranicu i pokušajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat.