Energetska efikasnost

Trakijska ekonomska zona teži da do 2040. postane ugljenično neutralna

Trakijska ekonomska zona teži da postane ugljenično neutralna do 2040.

Foto: Trakia Economic Zone

Objavljeno

02.08.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

02.08.2023.

Država

Komentari

0

Podeli

Trakijska ekonomska zona radi na tome da prva u Evropi i svetu eliminiše emisije ugljenika. U izgradnji je nekoliko postrojenja za zelenu energiju. U upravi kompleksa u Plovdivu veruju da će preduzete mere privući strateškog investitora.

Plamen Pančev, osnivač i generalni direktor Trakijske ekonomske zone, kaže da je projekat započet još 2012. godine, kada je izgrađeno jedno od prvih fotonaponskih postrojenja u Bugarskoj.

„Obnovljivi izvori energije će postajati sve važniji u proizvodnji. To nam je dalo nadu i poslednjih pet godina smo radili na formiranju sveobuhvatne strategije za pretvaranje industrijske zone u neutralnu“ u pogledu emisija ugljen-dioksida, rekao je Pančev za bugarski portal Kapital.

Trakijska ekonomska zona u Plovdivu, drugom po veličini gradu u zemlji, početkom maja je objavila Povelju o ugljeničnoj neutralnosti i održivosti, koju su podržale 22 kompanije. „Ova zona je prvo industrijsko udruženje u Evropi sa fokusom na smanjenje emisije ugljenika uz podršku otvaranju novih radnih mesta, širenju znanja i inovacija, povećanju ekonomske konkurentnosti i poboljšanju razvojnih perspektiva regiona“, objasnio je Pančev. Plan je da do 2040. emisije ugljenika budu potpuno elimisane.

Poveljom su uvedene posebne mere za preduzeća u zoni, ali i za buduće investitore

Poveljom su uvedene posebne mere za preduzeća u zoni, ali i za buduće investitore. Kompanije su dobile zadatak da teže ka nezavisnosti od ugljenika i da uvedu izračunavanje emisija. Fabrike će za nekoliko godina moći da se priključe na potpuno ugljenično neutralnu energetsku mrežu i infrastrukturu koja će se izgraditi u zoni, rekao je Pančev i dodao da je u toku izrada zelenih sertifikata za izgradnju i da je to značajno za buduće investitore.

Proces transformacije obuhvata 12 komponenti

Proces transformacije je višeslojan i složen. Plan koji je izradila Trakijska ekonomska zona obuhvata 12 komponenti, među kojima su unapređenje logistike snabdevanja, inovacije u e-mobilnosti, stručno obrazovanje, digitalizacija, društvena odgovornost, optimizacija u korišćenju lokalnih resursa i transfer znanja i tehnologija.

Kao najvažniju inicijativu Pančev je istakao prestanak korišćenja vode za piće za industrijske potrebe. U tom cilju uprava traži rešenje sa vodosnabdevačem.

Energetski sistem bez ugljeničnog otiska

Važan deo transformacije jeste i izgradnja energetskih sistema koji omogućavaju proizvodnju bez ikakvog ugljeničnog otiska ili barem niskim. Prvi koraci su već preduzeti, izgradnjom solarnog parka. Četvrtina kompanija koristi energiju iz svojih krovnih solarnih elektrana. U planu je izgradnja još dve solarne elektrane, kapaciteta 20 i pet megavata.

Jedna od kompanija u ovoj zoni, Schneider Electric prva je u Bugarskoj koja ima geotermalnu instalaciju za sopstvene potrebe za grejanjem i strujom.

Vrednost investicija je precenjena na preko 20 miliona evra

Trakijska ekonomska zona nekoliko godina radi sa kompanijom Citygas Bulgaria, koja se bavi distribucijom i trgovinom prirodnim gasom. Razvijaju projekte proizvodnje zelenog vodonika i biometana. Ukupna vrednost obe investicije je procenjena na preko 20 miliona evra.

Aleksandar Kožuharov, predsednik borda direktora kompanije Citygas, objasnio je da će se projekat odvijati po modulima, kako bi se pratilo funkcionisanje sistema.

„Postepeno i polako ćemo uvoditi vodonik u rad. Tako da bi, malo po malo, za 20 do 25 godina prirodni gas mogao potpuno da bude zamenjen“, rekao je. Pored toga, Kožuharov je istakao da treba promeniti regulatorni okvir jer proizvedeni vodonik ne bi imao konkurentnu cenu, ali je izrazio uverenost da će ona vremenom opadati.

Biometan će zameniti 10 odsto prirodnog gasa

Drugi energetski projekat koji će zajedno preduzeti Trakijska ekonomska zona i Citygas je izgradnja postrojenja za biometan, koji će zameniti 10 odsto potreba za prirodnim gasom. Izgradnja ovog postrojenja je započeta u blizini industrijske zone. Proizvodnja biometana će se oslanjati na lokalne resurse: otpadni materijal iz više postrojenja za prečišćavanje i organski otpad od kukuruza, pšenice i hrane, između ostalog.

Uprava zone se nada da će napretkom ka ugljeničnoj neutralnosti uspeti da privuče strateškog investitora.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Slovenija-Energetskim-zakonom-efikasnost-dekarbonizaciju

Slovenija novim Energetskim zakonom podstiče efikasnost, dekarbonizaciju

2. avgust 2023. - Slovenija novim Energetskim zakonom uređuje podsticaje za zelenu energiju, dekarbonizaciju ugljarskih područja i mere energetske efikasnosti

Domacinstvima Crnoj Gori 8 8 miliona evra subvencija energetsku efikasnost

Domaćinstvima u Crnoj Gori 8,8 miliona evra subvencija za energetsku efikasnost

2. avgust 2023. - Crna Gora otpočinje subvencionisanje energetske efikasnosti u domaćinstvima sa 8,8 miliona evra, od čega je 2,8 miliona za Pljevlja

Otvorene prijave za učešče na EUSEW konferenciji

Otvorene prijave za učešće na EUSEW konferenciji

2. avgust 2023. - Evropska nedelja održive energije (EUSEW) održaće se od 11. do 13. juna u hibridnom formatu. Broj mesta za lično prisustvo u Briselu je ograničen.

Program Beogradskog energetskog foruma paneliste sponzore

Program Beogradskog energetskog foruma spreman – najavljujemo nove paneliste i sponzore

2. avgust 2023. - Spisak sponzora za Beogradski energetski forum 2024 raste sa nekima od najpoznatijih svetskih brendova u domenu obnovljivih izvora