Životna sredina

Termoelektrana najveći zagađivač vazduha u Tuzli

tuzla zagadjenje termoelektrana

Slika: CEE Bankwatch Network

Objavljeno

02.11.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.11.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Od 20 uzastopnih dana, koliko je trajalo merenje kvaliteta vazduha u Tuzli, tokom čak 12 dana zabeleženo je zagađenje vazduha iznad dozvoljenih granica. Merenje su zajednički sprovele organizacije CEE Bankwatch Network i lokalni Centar za ekologiju i energiju.

U gradu na severoistoku Bosne i Hercegovine (BiH) smeštena je termoelektrana koja kao glavno gorivo koristi lignit, a Tuzla je prva u nizu lokacija na kojima su ove dve organizacije namerile da sprovedu merenje kvaliteta vazduha. To je deo poduhvata kojim se, kako kaže izveštaj organizacije Bankwatch, nezavisnim putem prikupljaju podaci o kvalitetu vazduha širom Balkana.

U međuvremenu, državno preduzeće Elektroprivreda BiH planira izgradnju novog pogona od 450 MW u Termoelektrani Tuzla, koja koristi lignit kao glavno gorivo. Postrojenje „Tuzla 7“ treba da zameni dva postojeća, starija postrojenja, ali i da poveća kapacitet cele elektrane.

Novi pogon će gotovo sigurno doprineti velikom zagađenju vazduha u okolini, budući da je elektrana izgrađena u zapadnom delu grada, dok redovni zapadni vetar raznosi smog po celoj dolini. Tuzla se smatra mestom s vrlo lošim kvalitetom vazduha, posebno tokom zime kada u vazduhu ima više sitne prašine (eng. particulate matter – PM), o kojoj nema podataka u zvaničnim izveštajima o kvalitetu vazduha iz Tuzlanskog Kantona.

Brojke su zabrinjavajuće, sudeći prema podacima o kojima je izvestila organizacija Bankwatch: vrednosti PM10 su redovno bili iznad nivoa tolerancije od 65 µg/m³ prema propisima Federacije BiH, dok su udarne vrednosti bile i preko 300 µg/m³. Vrednosti su naglo rasle posle 19 časova, što ukazuje na mogućnost da se filteri za prašinu isključuju tokom noći. Sa čak 12 od ukupno 20 mernih dana, u kojima su vrednosti zagađenja bile van granica dozvoljenih zakonom, lako je zaključiti da vrednosti PM10 redovno prelaze granicu od 35 dana godišnje tokom kojih je dopušteno prekomerno zagađenje.

Bosna i Hercegovina je usvojila zakone o kvalitetu vazduha u ravni sa standardima Evropske Unije. Centar za ekologiju i energiju, s druge strane, tvrdi da je primena zakona slaba i poziva vlasti da velike zagađivače nateraju da poštuju život i zdravlje stanovnika.

 

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

2. novembar 2016. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

2. novembar 2016. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

2. novembar 2016. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika

hrvatska zagreb zagrebacki holding kredit IFC mehanizacija otpad

Zagreb ulaže 56 milona evra u upravljanje otpadom, mehanizaciju sa nižim emisijama

2. novembar 2016. - Zagrebački holding zatražio je od Grada Zagreba saglasnost radi zaduživanja putem ugovora o zelenom kreditu u iznosu do 56 miliona evra