OIE

TENDER: Istražni prostori za geotermalne vode u Hrvatskoj

TENDER Istrazni prostori geotermalne vode u Hrvatskoj

Slika: Pixabay

Objavljeno

05.06.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.06.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Agencija za ugljikovodike pokrenula je nadmetanje za četiri istražna prostora s ciljem da se geotermalne vode u Slavoniji, Podravini i Međimurju u Hrvatskoj iskoriste u energetske svrhe.

Na geografskom području Dravske potoline ili depresije dokazan je značajan geotermalni potencijal, navodi hrvatska Agencija za ugljikovodike uz objavu konkursa za četiri polja. Potencijal istražnih prostora utvrđen je davnašnjim bušenjima za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i gasa, što umnogome obara rizik i troškove budućim investitorima, navodi se u saopštenju. Geotermalne vode na tim mestima u Slavoniji, Podravini i Međimurju u Hrvatskoj mogu da se iskoriste za struju i grejanje.

Konkurs traje do 1. septembra. Agencija navodi da temperatura na svim lokacijama prelazi sto stepeni Celzijusa i da je time zadovoljen uslov za proizvodnju električne energije. Ukupan potencijalni kapacitet za struju procenjuje se na 50 megavata, a može se iskoristiti i četiri puta više toplotne energije.

Krpan: Geotermalna energija je simbol tranzicije iz fosilnih prema obnovljivim izvorima energije jer se koriste znanje i iskustvo prikupljeno u eksploataciji ugljovodonika

Predsednik uprave Marijan Krpan istakao je da je geotermalna energija simbol tranzicije iz fosilnih prema obnovljivim izvorima energije jer prilikom istraživanja koristi znanje i iskustvo prikupljeno u eksploataciji ugljovodonika. Hrvatska ima visoki geotermalni gradijent, u proseku gotovo dvostruko veći od ostatka evropskog kontinenta, kažu u agenciji.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je zaduženo za ovo nadmetanje.

Polje Ernestinovo od 76,66 kvadratnih kilometara ima bušotine iz 1985. i 1989. godine, a temperatura vode je do 165 stepeni. U Legradu, na 20,89 kvadratnih kilometara, prvo bušenje je završeno 1961. godine, a temperatura ide do 212. podeljka.

Četiri istražna polja prostiru se na 207.11 kvadratnih kilometara u Dravskoj potolini

Treće polje je Lunjkovec-Kutnjak na 99,97 kvadratnih kilometara, bušotinama iz 1976. i 1969. godine i temperaturom do 145 stepeni. Merhatovec se prostire na 9,59 kvadratnih kilometara. Tamo su bušotine iz 1979. in 1986. godine, a temperatura ide do 150 stepeni Celzijusa.

Treba napomenuti i da je koncesionar Geotermalnog polja Zagreb GPC Instrumentation Process predao projekat razrade i eksploatacije bušotina Agenciji za ugljikovodike za dugotrajnu koncesiju, s ciljem da izgradi Terme Zagreb u Blatu.

Po nekim procenama, geotermalna energija bi mogla da pokrije sve potrebe glavnog grada Hrvatske za grejanjem.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Horius ekskluzivni distributer PupinEnergy punjaca za Srbiju

Horius postao ekskluzivni distributer PupinEnergy punjača za Srbiju

5. jun 2020. - Horius je postao jedini ovlašćeni distributer PupinEnergy AC punjača za električna vozila na teritoriji Srbije

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

5. jun 2020. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

5. jun 2020. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

5. jun 2020. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW