Životna sredina

Svetski dan životne sredine 2025: Zaustavimo zagađenje plastikom

svetski dan zivotne sredine

Foto: World Environment Day

Objavljeno

03.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se 5. juna, a ustanovile su ga 1973. godine Ujedinjene nacije. Ovogodišnja zemlja domaćin je Južna Koreja, dok je fokus na borbi protiv zagađenja plastikom.

Ovogodišnja tema Svetskog dana životne sredine poziva na rešavanje problema zagađenja plastikom. Haštag #BeatPlasticPollution deo je globalne kampanje Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), koja ima za cilj da mobiliše zajednice širom sveta na sprovođenje rešenja. Oslanja se na sve brojnije naučne dokaze o uticaju plastičnog zagađenja, i poziva na smanjenje upotrebe plastike, njenu ponovnu upotrebu, reciklažu i promenu načina na koji je koristimo.

Plastika je deo svakodnevice i koristi se gotovo u svemu od posuđa do medicinskih uređaja. Prema procenama, od sredine prošlog veka do danas, čovečanstvo je proizvelo oko 9,2 milijardi tona plastičnih materijala, a od toga je sedam milijardi tona postalo otpad. Pored toga, proizvodnja plastike je velik uzročnik klimatske krize sa kojom se suočavamo. Jedna je od energetski najintenzivnijih industrijskih procesa. U svetskoj potrošnji nafte učestvuje sa šest odsto.

Oko 11 miliona tona plastičnog otpada svake godine završi u rekama, jezerima, morima i, na kraju, u okeanu. Plastika se razgrađuje na mikroplastiku. Nju čine fragmenti plastike širine između jednog nanometra i pet milimetara. Ovako sitne čestice pronađene su u najdubljem delu okeana, Marijanskom rovu, ali i na najvišem vrhu sveta – Mont Everestu.

Pojedinac godišnje unese u organizam preko 50.000 plastičnih čestica

Disanjem i gutanjem, plastika dospeva u tela ljudi i životinja. Procenjuje se da svaka osoba na planeti konzumira više od 50.000 plastičnih čestica godišnje, a mnogo više ako se uzme u obzir udisanje. Neka istraživanja sugerišu da nanoplastika manja od jednog mikrometra može da prođe kroz kožu.

Mikroplastika se akumulira u zemljištu iz kanalizacije i deponija i usled upotrebe plastike u poljoprivredi. Jedna studija je pokazala da mikroplastika ometa fotosintezu, što može da ugrozi proizvodnju hrane.

Godišnji društveni i ekološki troškovi zagađenja plastikom kreću se između 300 i 600 milijardi američkih dolara .

Cirkularna ekonomija kao rešenje

Ključ za smanjenje količine plastičnog otpada leži u prelasku na principe cirkularne ekonomije. To znači da je potrebno preispitati način na koji je se proizvodi od plastike dizajniraju, proizvode i koriste. Trenutne procene pokazuju da je danas samo 21 odsto plastike ekonomski reciklabilno, što znači da je vrednost recikliranog materijala dovoljno visoka da pokrije troškove njegovog sakupljanja, sortiranja i obrade. Zapravo se reciklira vrlo mali udeo, devet odsto proizvedene plastike.

Potrebno je dizajnirati proizvode od plastike tako da budu pogodni za višekratnu upotrebu, ali i da mogu da se recikliraju na kraju njihovog životnog veka. Takođe, kompanije treba da prestanu sa dodavanjem nepotrebne mikroplastike u svoje proizvode.

Jačanje sistema za prikupljanje i recikliranje otpada pomoglo bi u sprečavanju da plastični proizvodi dospeju u životnu sredinu, gde se razgrađuju u mikroplastiku.

Južna Koreja je među zemljama koje predvode napore u borbi protiv plastičnog otpada

Ovogodišnji domaćin Svetskog dana zaštite životne sredine je ostrvska pokrajina Džedžu u Južnoj Koreji. Ona je među zemljama predvodnicama borbe protiv plastičnog otpada, zahvaljujući višedecenijskom angažovanju u sprovođenju proširene odgovornosti proizvođača.

Strategija Južne Koreje za plastiku obuhvata ceo životni ciklus – od proizvodnje i dizajna, do upotrebe, ponovne upotrebe i reciklaže. Kroz saradnju vlade, privrede i građana, zemlja aktivno gradi cirkularnu ekonomiju i smanjuje otpad na samom izvoru.

Džedžu je još 2022. postavio cilj da najkasnije 2040. eliminiše zagađenje plastikom. To je jedina provincija Južne Koreje gde građani moraju da odlažu otpad u specijalizovanim reciklažnim centrima, što podstiče bolju separaciju otpada i višu stopu reciklaže. Takođe, prva je uvela sistem povratne naknade za jednokratne čaše.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rio Tinto ulazi u sektor litijuma u Cileu, starosedelacke zajednice strahuju za vodu

Rio Tinto kreće da proizvodi litijum u Čileu, a starosedelačke zajednice strahuju za vodu

3. jun 2025. - Rio Tinto i Codelco planiraju eksploataciju litijuma u Marikungi, dok starosedelačke zajednice upozoravaju na rizike po vodu i osetljive ekosisteme.

crna gora plasticne kese zabrana taksa

Crna Gora povećala takse na plastične kese skoro 70 odsto

3. jun 2025. - Rezultati delimične zabrane plastičnih kesa pokazuju da se koriste 50 odsto manje nego ranije, dok ih je na deponijama 70 odsto manje

NEA izvestaj, Gradjani Srbije su i tokom 2025. godine udisali zagadjen vazduh

NEA: Građani Srbije su i 2025. godine udisali zagađen vazduh

3. jun 2025. - Prekoračenja zakonski propisanih limita zagađivača vazduha su 2025. zabeležena na skoro 90 odsto mernih mesta u Srbiji

Vlada Srbije nacrt Strategije upravljanja mineralnim i drugim geoloskim resursima

Vlada Srbije usvojila nacrt Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima

3. jun 2025. - Posle burne javne rasprave, nacrt Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima usvojen je na sednici Vlade Srbije