Klimatske promene

Svetska meteorološka organizacija: Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva

evropa se najbrze zagreva klimatske promene globalno zagrevanje

Foto: Taken from Pixabay

Objavljeno

04.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropa je kontinent sa najvećim porastom temperatura u poslednjih 30 godina, navodi se u novom izveštaju Svetske meteorološke organizacije (SMO).

Temperature u Evropi, kako se navodi u Izveštaju o stanju klime u Evropi, u poslednje tri decenije porasle su dva puta više od globalnog proseka. Svetska meterološka organizacija upozorava da će ekstremne vrućine, šumski požari, poplave i druge posledice klimatskih promena uticati na društvo, privrede i ekosisteme.

Izveštaj o stanju klime u Evropi, koji je pripremljen zajedno sa Službom za klimatske promene Kopernikus Evropske unije, fokusiran je na 2021. godinu. Izveštaj sadrži informacije o rastu temperatura, toplotnim talasima na kopnu i moru, ekstremnim vremenskim prilikama, promenljivim obrascima padavina i topljenju leda i snega. Ovo je prvo izdanje i svake godine će izlaziti novo.

Temperature u Evropi su rasle prosečnom stopom od oko +0,5 stepeni Celzijusa svake decenije, a kao rezultat toga, alpski glečeri su izgubili 30 metara u debljini leda od 1997. do 2021. godine, pokazuje izveštaj.

Ledeni pokrivač Grenlanda se topi i doprinosi ubrzanju podizanja nivoa mora, dok je u leto 2021. ovo ostrvo doživelo veliko topljenje leda i prvu zabeleženu kišu na najvišoj tački – stanici Samit.

Vremenski i klimatske nepogode dovele su do stotina smrtnih slučajeva, direktno uticale na više od pola miliona ljudi i prouzrokovali ekonomsku štetu koja je veća od 50 milijardi dolara. Oko 84 odsto tih nepogoda predstavljale su poplave ili oluje, navodi se u izveštaju.

Ima i dobrih vesti, ali izazovi su ogromni

Izveštaj, takođe, navodi i pozitivne rezultate. Tako je Evropska unija smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte 31 odsto između 1990. i 2020. godine, a postavljeni cilj za 2030. je 55 odsto.

Evropa je, takođe, jedan od najnaprednijih regiona u prekograničnoj saradnji u prilagođavanju klimatskim promenama i jedan od svetskih lidera u obezbeđivanju efikasnih sistema ranog upozoravanja, sa oko 75 odsto zaštićene populacije, navodi se u izveštaju.

Taalas: Evropa predstavlja živu sliku sveta koji se zagreva

Međutim, izazovi su ogromni. Generalni sekretar Svetske meterološke organizacije Peteri Taalas, rekao je da Evropa predstavlja živu sliku sveta koji se zagreva i podseća sve da čak ni dobro pripremljena društva nisu bezbedna od uticaja ekstremnih vremenskih prilika.

Ove godine, kao i 2021, veliki delovi Evrope su bili pogođeni toplotnim talasima i sušom, što je podstaklo požare, rekao je Talas, i dodao da su prošle godine poplave izazvale smrt i razaranja.

Buontempo: izveštaj pruža naučno zasnovane, ali dostupne informacije, koje su omogućavaju donošenje odluka

Karlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promene Kopernikus u Evropskom centru za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMVF), rekao je da potreba za klimatskim podacima raste kako rizici i uticaj klimatskih promena na svakodnevni život postaje sve očigledniji iz dana u dan.

Ovim izveštajem želimo da premostimo jaz između podataka i analize kako bismo pružili naučno zasnovane, ali dostupne informacije koje omogućavaju donosiocima odluka da ih donesu, i to u svim sektorima, za sve struke, rekao je Buontempo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

4. novembar 2022. - Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

4. novembar 2022. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Mart 2025. najtopliji u Evropi, drugi najtopliji na svetu

Mart 2025. bio najtopliji u Evropi, a u svetu drugi do sada

4. novembar 2022. - Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart...

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

4. novembar 2022. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku