Klimatske promene

COP30 u Brazilu: deset godina nakon Pariskog sporazuma, svet i dalje daleko od klimatskih ciljeva

Foto: © UN Climate Change - Zo Guimarães

Objavljeno

12.11.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.11.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Brazilu se održava dvonedeljna Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, COP30. Delegacije iz preko 190 zemalja diskutuju o izazovima klimatskih promena i merama mitigacije i adaptacije. Ovogodišnji COP se održava 10 godina nakon Pariskog sporazuma i u trenutku kada su globalni klimatski ciljevi pod značajnim pritiskom.

U godini koja će, prema preliminarnim podacima Svetske meteorološke organizacije, biti druga ili treća do sada po visini temperature, održava se 30. po redu Konferencija strana (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC).

COP30 je u Belemu, u Brazilu, gradu smeštenom u plućima naše planete – Amazoniji. Predstavnici preko 190 zemalja će dve nedelje pregovarati o tome kako obuzati globalno zagrevanje i sve što klimatske promene sa sobom nose.

Brazil ima simbolični značaj, jer je baš u ovoj državi 1992. godine potpisan UNFCCC.

Klimatske promene nisu više pretnja za budućnost, već tragedija sadašnjosti

U deceniji nakon skupa COP21, na kom je donet Pariski sporazum, postignut je određeni napredak u borbi protiv klimatskih promena, ali, čini se, nedovoljan. Brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva je u svom uvodnom govoru istakao da klimatske promene nisu više pretnja za budućnost, već tragedija sadašnjosti, i opisao ovogodišnji samit kao „trenutak istine”.

U vreme potpisivanja Sporazuma iz Pariza, naučne projekcije su predviđale porast temperature od preko četiri stepena pre kraja 21. veka, ukoliko bude izostala klimatska akcija. „Krećemo se u pravom smeru, ali pogrešnom brzinom“, istakao je Lula.

Lula se u svom govoru osvrnuo na klimatske dezinformacije kao veliku prepreku za planiranje i sprovođenje mera za borbu protiv klimatskih promena.

Guteres: Nismo uspeli da zaustavimo globalno zagrevanje

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres je u svom govoru rekao da je surova istina da nismo uspeli da zadržimo globalno zagrevanje na najviše 1,5 stepeni Cezijusa.

Nekoliko dana pre početka samita objavljen je godišnji izveštaj Programa UN za životnu sredinu (UNEP), po kojem će primenom samo aktuelnih mera za ograničavanje emisija, nivo od 1,5 stepeni biti dostignut u narednih desetak godina, a Zemlja će se do kraja veka zagrejati za 2,8 stepeni.

Guteres: Ovo je moralni neuspeh i smrtonosna nemarnost

„Čak i privremeno prekoračenje imaće dramatične posledice. Moglo bi da gurne ekosisteme preko nepovratnih prekretnica, izloži milijarde ljudi nepogodnim uslovima za život i pojača pretnje po mir i bezbednost. Svaki deo stepena znači više gladi, raseljavanja i gubitaka – posebno za one najmanje odgovorne. Ovo je moralni neuspeh i smrtonosna nemarnost“, poručio je prvi čovek svetske organizacije.

Ipak, Guteres je istakao da UN nije odustao od cilja od 1,5 stepena Celzijusa. „Nikada nismo bili bolje opremljeni da se borimo“, jer je revolucija čiste energije uzela maha, po njegovim rečima.

U prvoj polovini 2025. godine, obnovljivi izvori energije su pretekli ugalj kao vodeći izvor električne energije u svetu. Obnovljivi izvori su danas jeftiniji od fosilnih goriva, a cena skladištenja električne energije pada.

SAD neće učestvovati u pregovorima

Jedan od najvećih emitera gasova s efektom staklene bašte – Sjedinjene Države, ima predstavnike na samitu, ali administracija predsednika Donalda Trampa je najavila da neće učestvovati u pregovorima. On je još u januaru objavio da SAD ponovo istupaju iz Pariskog sporazuma, a tokom govora u UN u septembru, nazvao je klimatske promene „najvećom prevarom ikada počinjenom nad svetom“.

Fokus samita u Belemu biće ispunjavanje obaveza preuzetih na prethodnim konferencijam

Fokus ovogodišnjeg COP-a biće na implementaciji ranije usaglašenih dogovora i sprovođenju Pariskog sporazuma. Tema smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte ostaje ključna, a poseban značaj ima prvi globalni pregled sprovođenja Pariskog sporazuma (Global Stocktake), koji bi trebalo da podstakne zemlje da predstave ambicioznije klimatske planove. Uprkos delimičnom napretku, najnoviji nacionalno određeni doprinosi (NDC) i dalje su daleko od onoga što je potrebno da bi se izbegli najteži efekti klimatskih promena.

U Belemu će se raspravljati i o uspostavljanju novog globalnog cilja za klimatsko finansiranje (New Collective Quantified Goal on Climate Finance). Očekuje se da se zemlje dogovore o iznosu, rokovima i mehanizmima finansiranja, kao i o tome koliki deo sredstava mora biti namenjen adaptaciji i podršci najugroženijim zajednicama.

U Belemu će se raspravljati o uspostavljanju novog globalnog cilja za klimatsko finansiranje

Prema UNEP-ovom izveštaju Adaptation Gap Report 2025, zemljama u razvoju biće potrebno više od 310 milijardi dolara godišnje do 2035. da bi se prilagodile klimatskim posledicama – a trenutno imaju pristup samo malom delu tih sredstava.

Jedna od važnih tema biće operacionalizacija Globalnog cilja o adaptaciji (Global Goal on Adaptation), odnosno dogovor o tome kako meriti napredak u otpornosti na klimatske rizike.

Razgovaraće se i o pravednoj tranziciji i predlogu da se uspostavi Belem Action Mechanism for Just Transition – novi mehanizam koji bi definisao kako države i privatni sektor da stave ljude u centar klimatskih politika i ekonomskih tranzicija. To podrazumeva kreiranje radnih mesta, programe obuke i podršku zajednicama koje zavise od industrija zasnovanih na fosilnim gorivima.

Poseban akcenat biće na očuvanju prirode i šuma, s obzirom na to da se COP30 održava u srcu Amazonije. Brazil planira da predstavi inicijativu Tropical Forests Forever Facility, koja bi trebalo da obezbedi dugoročno finansiranje za očuvanje tropskih šuma.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 ministri panel saradnja zapadni balkan

Ministri energetike Zapadnog Balkana: Alternativni pravci snabdevanja i regionalna saradnja pružaju energetsku sigurnost

12. novembar 2025. - Ministri energetike Azerbejdžana, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije sastali su se na Beogradskom energetskom forumu 2026.

svet energetska kriza bum obnovljivi izvori energije fosilna goriva simon stil

Zbog energetske krize izazvane ratom nemoguće je ignorisati ekonomsku logiku obnovljive energije

12. novembar 2025. - Energetska kriza učinila je da ekonomsku logiku obnovljive energije nije više moguće ignorisati, izjavio je Sajmon Stil, visoki zvaničnik UN

Hrvatska predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

Hrvatska objavila predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

12. novembar 2025. - Hrvatska u okviru EU ETS-a računa na 650 miliona evra iz aukcija dozvola za emisije gasova s efektom staklene bašte do 2030

hrvatska geolosko skladistenje ugljen dioksida co2 nopo agencija balen susnjar krpan

Hrvatska analizira potencijal za geološko skladištenje CO2

12. novembar 2025. - U Ministarstvu gospodarstva potpisan je ugovor o dodeli bespovratnih sredstava za projekat "Hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida"