OIE

Svetogorski manastiri uz solarne elektrane dobijaju baterije za skladištenje energije

Svetogorski manastiri solarne elektrane baterije skladistenje energije

Foto: Manastir Dohijar na Atosu (Gabriel / https://creativecommons.org/licenses/by/2.0/legalcode)

Objavljeno

16.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

16.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Sveta Gora u Grčkoj ubrzanim koracima ide u budućnost, u tehnološkom smislu. Sedamnaest manastira će ne samo proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, već će koristiti hibridnu tehnologiju – kombinaciju solara i baterija.

Visokoefikasne solarne elektrane u kombinaciji sa sistemima za skladištenje energije garancija su bezbednosti snabdevanja, energetske efikasnosti i smanjenja troškova kao i zaštite životne sredine. Grčka i autonomna Monaška Republika Sveta Gora su prepoznale priliku i uvidele da agregati na dizel moraju da se zamene čistijim izvorom.

Projekat postavljanja 21 fotonaponskog sistema za 17 manastira i njihove ispostave, ukupne maksimalne snage 2,64 megavata, dodeljen je domaćoj kompaniji Mytilineos. Ona je saopštila da će za isporuku, instalaciju i upravljanje biti zadužen njen ogranak za održivi inženjering SES BU.

Svetogorski manastiri dobijaju baterije ukupnog kapaciteta pet megavat-sati

Po nalazima iz studije izrađene ranije za potrebe projekta, Sveta Gora ovim fotonaponskim postrojenjima može da zadovolji tri četvrtine svojih potreba za strujom. Ali ugovor sa manastirskom zajednicom podrazumeva montažu litijum-jonskih baterija kombinovanog kapaciteta pet megavat-sati, što će ove instalacije učiniti hibridnim, dodao je Mytilineos.

Ta oblast, takozvani vrt Presvete Bogorodice, nije povezana na elektroenergetsku mrežu. Srpski Manastir Hilandar, ruski Pantelejmon i grčki Konstamonit nisu uključeni.

Projekat na planini Atos vredi 12,8 miliona evra ne računajući porez na dodatnu vrednost i trajaće 18 meseci, kažu u Mytilineosu. Sredstva su iz evropskih fondova, a obezbeđena su preko regionalne vlade Centralne Makedonije.

Fotonaponska postrojenja će biti instalirana za 17 manastira i njihove ispostave na Svetoj Gori

Svetogorski manastiri će malim solarnim elektranama smanjiti emisije ugljen-dioksida, zagađujućih materija, buke i prašine koja se podiže pri dopremanju dizel-goriva. Digitalni sistem za energetsko upravljanje (EMS) i visokoefikasna oprema će doprineti energetskoj efikasnosti, stoji u objavi.

Uštede merene primarnom potrošnjom energenata ranije su procenjene na četiri gigavat-sata godišnje.

Najveća solarna elektrana planirana je za Manastir Vatoped – 540 kilovata. Većina ostalih pogona biće snage 144 kilovata, uključujući one za gruzinski Manastir Iviron i bugarski Zograf.

Komentara: (1)
Slobodan / 07.11.2022.

Svaka čast! Voleo bih da vidim Glavni projekat.
Srećno!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

16. septembar 2022. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

16. septembar 2022. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

16. septembar 2022. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

16. septembar 2022. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini