OIE

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Foto: Emilija Jovanović / Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

25.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.07.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija se uskladila sa vizijom Evrope u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i saopštila da je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan.

Skoro svaki drugi megavat-sat električne energije će 2030. godine u Srbiji dolaziti iz čistih izvora, istakla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović. Ona je objavila da je vlada danas usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan (INEKP ili NEKP) Republike Srbije za period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine.

Otpočinje nova etapa u razvoju energetskog sektora, koja treba da doprinese većoj sigurnosti snabdevanja, uz povećanje učešća čistih izvora energije i veću zaštitu životne sredine, rekla je ministarka.

„Usvajanjem integrisanog plana, Srbija dobija strateški dokument koji je usklađen sa vizijom Evrope u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora, a koji predstavlja svojevrsnu mapu puta Srbije u energetskoj tranziciji. Taj plan je prilagođen karakteristikama našeg energetskog sektora i imperativu da u svakom trenutku naši građani i privreda mogu da računaju na sigurno snabdevanje. Integrisani plan stavlja težište na ulaganja u obnovljive izvore energije, gde oko 3,5 gigavata novih elektrana na energiju sunca i vetra treba da bude na mreži do 2030“, kazala je Đedović Handanović.

Đedović Handanović: Plan je ambiciozan, ali ostvarljiv

Dokument uključuje intenzivna ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u svim sektorima, veće korišćenje obnovljivih izvora za grejanje i hlađenje i postepenu elektrifikaciju saobraćaja, saopštilo je ministarstvo. Primena mera iz INEKP-a, prema rečima ministarke, treba da omogući ostvarenje glavnog cilja u borbi protiv klimatskih promena – smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte za 40,3 odsto sa nivoa iz 1990. godine.

Srbija radi i na povećanju sopstvene energetske sigurnosti i nezavisnosti i na ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza, poručila je ministarka rudarstva i energetike

„Donošenjem ambicioznog ali ostvarljivog plana za energetsku tranziciju, Srbija je pokazala spremnost da, s jedne strane, radi na povećanju sopstvene energetske sigurnosti i nezavisnosti, a sa druge na ispunjenju svojih međunarodnih obaveza u pogledu ostvarivanja globalne klimatske agende. Ovo je važan strateški dokument za usaglašavanje sa zahtevima Evropske unije i uključuje cilj spajanja tržišta električne energije sa jedinstvenim tržištem EU“, navela je Đedović Handanović.

Ministarka je podsetila da ciljevi obuhvaćeni INEKP-om obuhvataju realizaciju projekata javnog i privatnog sektora.

„Energetska tranzicija je pitanje kako za državu, tako i za privrednike, čitav privatni sektor i svakog pojedinca. Računamo na privatne investicije i na povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, koje država svakako subvencioniše”, rekla je.

Ciljani udeo obnovljivih izvora u potrošnji energije iznosi 33,6 odsto

Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan je dokument kojim se definišu strateški ciljevi i dinamika njihovog ostvarivanja u procesu energetske tranzicije. Ima pet ključnih dimenzija: dekarbonizaciju, koja obuhvata emisije gasova s efektom staklene bašte i obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, energetsku sigurnost, unutrašnje energetsko tržište i istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Sekretarijat Energetske zajednice je u novembru, po dobijanju nacrta, preporučio Srbiji da, između ostalog, poveća cilj smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte sa 40 na 40,3 odsto. Vlada je konačnu verziju objavila u decembru.

Udeo obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije treba da dostigne 29,8 odsto 2025. godine i da se do kraja perioda popne na barem 33,6 odsto, stoji u planu. Putanja u proizvodnji električne energije se kreće od 34,7 do 45,2 odsto, a učešće u grejanju i hlađenju raste neznatno, sa 41,1 na 41,4 odsto.

Sledeći energetski i klimatski plan se predaje najkasnije 1. januara 2029. godine

Ugovorne strane Energetske zajednice imale su rok do kraja juna da predaju NEKP-ove za period od 2025. do 2030. godine. Dosad su to učinile Albanija, Severna Makedonija, Gruzija i Ukrajina. Druge vlade su samo predale nacrte i dobile preporuke.

Nacrt sledećeg plana, za 2031-2040, obavezno je predati do 1. januara 2028, a konačnu verziju najviše godinu dana kasnije.

Inače, vlada je prošle nedelje otvorila javnu raspravu o Nacrtu strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2040. sa projekcijama do 2050. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska subvencije energetsko siromastvo fzoeu javni poziv

Energetski siromašna domaćinstva u Hrvatskoj dobijaju subvencije od 25 miliona evra za renoviranje

25. jul 2024. - Subvencije za domaćinstva u riziku od energetskog siromaštva su deo paketa od 652 miliona evra za ovu godinu

bih energoinvest transformatori tuzla

Energoinvest predstavio prve domaće transformatore proizvedene u Bosni i Hercegovini

25. jul 2024. - Kompanija Energoinvest predstavila je prve domaće transformatore proizvedene u Bosni i Hercegovini pod sopstvenim brendom

bih republika srpska hidroelektrane bistrica tuneli petar djokic gradiliste

Đokić: Tri hidroelektrane na Bistrici biće završene do kraja 2026.

25. jul 2024. - Kineska kompanija AVIC zadužena je za gradnju tri hidroelektrane, ukupne snage 39 MW, kojima će upravljati Elektroprivreda Republike Srpske

Admir Sahmanovic ministar energetike rudarstva spajanju oba njegova resora

Admir Šahmanović postao ministar energetike i rudarstva po spajanju oba njegova resora

25. jul 2024. - Admir Šahmanović, koji je vodio oba sada spojena ministarstva, i formalno je u parlamentu izabran za ministra energetike i rudarstva