OIE

Srbija u drugoj polovini 2025. dobija tržište pomoćnih usluga

srbija trziste pomocne usluge ems sijakovic mrdak zakon

Foto: AmCham

Objavljeno

23.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija bi do kraja sledeće godine trebalo da otvori tržište pomoćnih usluga u sektoru električne energije. Time se stvaraju uslovi da svoje usluge na tržištu ponude vlasnici skladišta energije i aktivni kupci, najavili su predstavnici Ministarstva rudarstva i energetske i Elektromreže Srbije.

Otvaranje tržišta pomoćnih usluga, kao i uvođenje aktivnih kupaca i izdavanje licenci za skladištenje energije, deo je paketa novina predviđenih Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici.

Nenad Šijaković, savetnik generalnog direktora za međunarodna i regulatorna pitanja u EMS-u, izjavio je da je Nacrtom zakona predviđeno da EMS usaglasi podzakonska akta – pravila o radu prenosnog sistema i pravila o radu tržišta u roku od šest meseci od stupanja na snagu izmena.

„Ako se izmene usvoje do kraja godine onda do sredine godine možemo da imamo ceo regulatorni okvir za optvaranje tržišta pomoćnih usluga zaokružen“, rekao je na panel diskusiji konferencije Privreda na putu zelene tranzicije u organizaciji Američke privredne komore u Srbiji (AmCham Srbija).

Šijaković: EMS je već pripremio logistiku

Kada je reč o logistici i softverskom rešenju, poslu koji je u nadležnosti EMS-a, Šijaković je rekao da je dobra vest da je EMS sve već spremio. To znači da bi Srbija, kako je dodao, u drugoj polovini 2025. mogla da ima spremno i operativno tržište pomoćnih usluga.

On je i pojasnio šta su to pomoćne usluge. To su usluge koje operator prenosnog sistema nabavlja od učesnika na tržištu kako bi ispunio svoje sistemske usluge, kao što su regulacija napona i frekvence, odnosno primarna, sekundarna i tercijarna regulacija, zatim pokretanje iz beznaponskog stanja, mogućnost ostrvskog rada.

Mrdak: Preduslov za učešće na tržištu skladišta energije i aktivnih kupaca

Rade Mrdak, savetnik za obnovljive izvore energije u Ministarstvu, naglasio je da se Nacrtom otvara tržište pomoćnih usluga, što znači da cene neće više biti regulisane. Reč je, kako je istakao, o zakupu balansnih kapaciteta, a ne o balansnoj energiji.

Otvaranje tržišta pomoćnih usluga je preduslov za izlazak na tržište skladišta energije i aktivnih kupaca, poručio je Mrdak.

Šijaković je dodao da je suština da će Srbija do kraja sledeće godine imati otvoreno tržište pomoćnih usluga, i to za dve od ukupno šest takvih usluga. To su zakup rezervnih kapaciteta za sekundarno i tercijarno balansiranje, dodao je Šijaković.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija novi zakoni energetika oie cms Marija Filipovska Jelcic

Marija Filipovska Jelčić, CMS: Šta donose novi energetski zakoni Severne Makedonije

23. septembar 2024. - Marija Filipovska Jelčić objasnila je za Balkan Green Energy News novine koje donose zakoni o energetici i obnovljivim izvorima energije

srbija suncarlito beta solar tokeni subotica solarna elektrana

SunCarlito Beta emitovao digitalne tokene za finansiranje solarne elektrane kod Subotice

23. septembar 2024. - U veoma kratkom periodu ovo je druga ponuda digitalnih tokena - inovativnog načina finansiranja - u sektoru energetike u Srbiji

svetska banka zabrana nuklearke

Svetska banka ukinula zabranu finansiranja projekata nuklearne energije

23. septembar 2024. - Svetska banka će podržati projekte za produženje radnog veka postojećih nuklearki i ubrzati uvođenje malih modularnih reaktora (SMR)

hrvatska evropska komisija cene struje privreda zagreb

Evropska komisija savetuje Zagreb: Više zelene energije i fleksibilnosti sniziće visoke cene struje za privredu

23. septembar 2024. - Cene električne energije za firme u Hrvatskoj u prvoj polovini 2024. bile su treće najviše u EU, pa je Evropska komisija predložila mere