OIE

Srbija je za GGF jedno od najvažnijih tržišta

Srbija je za GGF jedno od najvažnijih trzista

Foto: Balkan Green Energy News

Objavljeno

31.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Fond za zeleni razvoj (GGF) je u poslednjih 15 godina investirao 500 miliona evra u Jugoistočnoj Evropi. Aleksandar Stojkov, šef beogradskog predstavništva kompanije Finance in Motion, GGF-ovog savetnika, istakao je na Beogradskom energetskom forumu da je Srbija jedno od najvažnijih tržišta. Fond namerava da finansira projekte elektrana na obnovljive izvore.

GGF su 2009. pokrenule razvojna banka Nemače KfW i Evropska investiciona banka, kao javno-privatno partnerstvo. Investirao je više od dve milijarde evra na 19 tržišta u kojima posluje: u Jugoistočnoj Evropi i na Kavkazu, u Ukrajini, Moldaviji, na Bliskom istoku i u Severnoj Africi. Oko 500 miliona evra je otišlo u Jugoistočnu Evropu, naveo je na Beogradskom energetskom forumu Aleksandar Stojkov iz kompanije Finance in Motion.

Ona je GGF-ov investicioni savetnik. Stojkov, šef beogradske kancelarije, kazao je da je fond osnovan sa ciljem da u ovom regionu finansira projekte u oblastima obnovljivih izvora, energetske efikasnosti i uštede materijala.

GGF namerava da finansira projekte za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji dobiju podršku preko državnih aukcija i one koji imaju potpisane razne vrste PPA sporazuma

„Vidimo veliki potencijal u sektoru obnovljivih izvora, u koje se nije dovoljno investiralo u proteklom periodu. Srbija nam je jedno od najznačajnijih tržišta i tu ćemo u narednom periodu biti veoma aktivni, finansirajući upravo projekte obnovljivih izvora energije. Dakle, i onih koji će biti podržani kroz aukcije koje organizuje država, ali i kroz druge vidove ugovora o otkupu električne energije“ iliti PPA, izjavio je na događaju. BEF 2024 je okupio više od 500 učesnika iz 30 zemalja sveta.

GGF finansira širok spektar klijenata, preko finansijskih institucija.

„Finansiramo zelene projekte na nivou fizičkih lica, mikro i malih preduzeća, srednjih preduzeća i opština. Takođe indirektno finansiramo privredu, odnosno korporacije i projekte obnovljivih izvora koji proizvode električnu energiju,“ objasnio je Stojkov.

Da bi Balkan mogao da iskoristi očekivani rast broja zelenih radnih mesta i za njega vezanu izgradnju veština i znanja, potrebno mu je da dostigne kritičnu masu u razvoju na polju energije iz obnovljivih izvora, izjavio je na konferenciji direktor fondova u GGF- Borislav Kostadinov.

Fond za zeleni razvoj je od osnivanja dobio finansijsku podršku od brojnih institucija, poput Evropske komisije, nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Razvojne banke Austrije (OeEB).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

31. maj 2024. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

31. maj 2024. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

31. maj 2024. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

31. maj 2024. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU