OIE

Kombinacija zajma i granta da toplane u Srbiji pređu sa fosilnih goriva na biomasu

Slika: Ministarstvo rudarastva i energetike

Objavljeno

21.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.06.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija će od nemačke razvojne banke KfW i vlade Švajcarske dobiti sredstva da izvrši konverziju 10 toplana sa fosilnih goriva na biomasu. Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i nemački i švajcarski predstavnici potpisali su 5 sporazuma o zajmovima i grantovima za prelazak na obnovljive izvore energije.

Projekat, vredan 27 miliona evra, finansiraće se iz zajma KfW banke, a u okviru tog iznosa, nemačka Vlada obezbedila je i grant od 2 miliona evra, dok je Vlada Švajcarske obezbedila grant od čak 5 miliona za ovaj posao.

Sporazumi o finansiranju projekta konverzije sistema daljinskog grejanja u 10 gradova  Srbije, sa fosilnih goriva na biomasu su deo projekta Stimulisanje obnovljive energije – razvoj tržišta biomasu u Srbiji, poznatog i kao DKTI projekat. Projekat je inače vredan 108 miliona evra, od čega 8 miliona evra ide na tehničku pomoć koju realizuje GIZ, a započeo je 2012. godine kada je realizovana prva studija izvodljivosti za toplanu u Subotici. Potpisivanje tih pet sporazuma označava početak prve nove faze implementacije tog projekta.

U izjavi medijima posle potpisivanja sporazuma, ministar Antić je rekao da je zajam dat pod veoma povoljnim uslovima, odnosno da je dat po niskoj kamatnoj stopi od 1.1 odsto, sa grejs periodom od pet godina i rokom otplate od 10 godina. On je precizirao da će novac vraćati one opštine koje dobiju sredstva iz zajma.

Antić je rekao da je cilj projekta konverzija što više toplana na biomasu i druge obnovljive izvore energije. Prva faza će obuhvatiti toplane u opštinama Mali Zvornik, Nova Varoš, Novi Pazar, Prijepolje, Bajina Bašta, Valjevo, Priboj, Kladovo i Majdanpek, rekao je Antić, dodajući da opština Bečej već sprovodi dva projekta – jedan da bi se izvršila konverzija dela postojeće toplane na biomasu a drugi koji je usmeren na upotrebu geotermalne energije za grejanje.

Ambasador Nemačke u Srbiji Aksel Ditman je izjavio da je projekt važan za Srbiju zbog Poglavlja 27 u predpristupnim pregovorima o članstvu Srbije u Evropskoj uniji. Ambasador Ditman je dodao da prelazak toplana na obnovljive izvore energije znači da će se smanjiti emisija karbon dioksida što će pomoći u ispunjavanju standarda za zaštitu životne sredine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Slovenija subvencija daljinsko grejanje hladenje hladjenje

Slovenija pokrenula program subvencija za daljinsko grejanje, hlađenje

21. jun 2017. - U Sloveniji je u toku javni poziv za subvencije za sisteme za daljinsko grejanje i hlađenje na obnovljive izvore energije

hrvatska vireas agencija sjever AI energetika vestacka inteligencija

Stigao je VIREAS – virtuelni energetski pomoćnik zasnovan na veštačkoj inteligenciji

21. jun 2017. - Aplikacija VIREAS je interaktivna platforma koja omogućava korisnicima da razgovaraju sa AI asistentom o energetici

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

21. jun 2017. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

Najveca solarna elektrana u Sloveniji krenula u redovan rad Moja elektrarna

Najveća solarna elektrana u Sloveniji krenula u redovan rad

21. jun 2017. - Najveća solarna elektrana u Sloveniji ima tek 7,1 megavat pika, a na mrežu je povezana priključkom od pet megavata. Otvorila ju je firma Moja elektrarna.