Klimatske promene

Srbija će za 2030. ciljati smanjenje emisija od barem 34 odsto

Srbija 2030 ciljati smanjenje emisija 34 odsto

Foto: Dubravka Đedović / Facebook

Objavljeno

01.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija će Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom, koji je u pripremi, ciljati da godišnje emisije gasova s efektom staklene bašte smanji za 34 odsto pre kraja decenije, otkrila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović. Dodala je da je realno da se finalna potrošnja energije snižava u proseku za 0,7 procenata godišnje.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović rekla je da će država ciljeve koji se tiču obnovljivih izvora energije, povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte utvrditi Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom (INEKP) koji će, zajedno sa novom Strategijom razvoja energetike, biti donet do kraja godine.

„Kad je reč o smanjenju emisija štetnih gasova u odnosu na 1990. godinu, naš cilj će biti  da emisije smanjimo za 34 odsto do 2030, odnosno za 52 odsto do 2040. godine. U oblasti energetske efikasnosti smatramo realnim da prosečno smanjujemo finalnu potrošnju energije 0,7 odsto godišnje“, izjavila je u onlajn obraćanju tokom regionalne konferencijie ReGreen u Ljubljani. Događaj je organizovala Bloomberg Adria.

Srbija namerava da svoj kapacitet za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za nekoliko godina utrostruči sa sadašnjih 550 megavata, navela je ministarka Dubravka Đedović

Inače, scenarijima iz nacrta nacionalnog plana je predviđeno da se godišnje emisije pre kraja decenije obore 34,2 do 44,4 odsto. Srbija je 2020. zabeležila smanjenje od 29 procenata.

Plan je da se kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koji sada iznose 550 megavata, u narednih nekoliko godina povećaju oko tri puta, napomenula je Đedović. Ona je naglasila značaj reformisanja državnih energetskih kompanija, poput Elektroprivrede Srbije (EPS), da bi zemlja bila energetski nezavisna i imala sigurno snabdevanje.

Ministarka je navela da privreda i građani treba da učestvuju u energetskoj tranziciji i da uspeh u tom procesu zavisi od dijaloga privatnog i javnog sektora.

Đedović je prošlog meseca na Beogradskom energetskom forumu izjavila da je udeo od 45 odsto obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije realan cilj za 2030. godinu. Preliminarni nivoi iz dokumenta u pripremi su od 49 do 59 procenata. Kazala je da će ciljevi koje treba usvojiti biti „ambiciozni, ali realni“.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Globalni kapaciteti skladistenje energije baterije

Globalni kapaciteti za skladištenje u baterijama skočili za rekordnih 200 GWh u 2024.

1. jun 2023. - Troškovi skladištenja električne energije su značajno opali zahvaljujući smanjenju troškova projekata baterija i tehnološkim poboljšanjima

beogradski energetski forum 2025 bef zapadni balkan spajanje trzista cbam

Zapadni Balkan se nada spajanju tržišta električne energije sa EU, CBAM unosi neizvesnost

1. jun 2023. - Predstavnici operatora prenosnih sistema, regulatora i berzi električne energije okupili su se na Beogradskom energetskom forumu 2025.

GIZ organizovao stratesku radionicu o razvoju elektroenergetskih mreza Zapadnog Balkana

GIZ i Sekretarijat Energetske zajednice organizovali radionicu o razvoju elektroenergetskih mreža Zapadnog Balkana

1. jun 2023. - U cilju podrške Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, GIZ je organizovao Stratešku radionicu o elektroenergetskim mrežama radi sastavljanja akcionog plana za ceo region

liberalizacija trziste elektricne energije kosovo

Liberalizacija tržišta električne energije na Kosovu* izazvala protest privrede

1. jun 2023. - Od 1. juna kompanije sa godišnjim prometom od preko 10 miliona evra moraće da kupuju struju na otvorenom tržištu