Energetska efikasnost

Solarna elektrana za dekarbonizaciju mostarskog Aluminija

Solarna elektrana za dekarbonizaciju mostarskog Aluminija

Foto: MT https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/

Objavljeno

22.03.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.03.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

M. T. Abraham Group najavljuje ulaganja u solarnu elektranu kojom bi obezbedio stabilno i povoljno snabdevanje mostarskog Aluminija električnom energijom. Jedan od najvećih potrošača električne energije u Bosni i Hercegovini time ulazi u proces dekarbonizacije i tranzicije na obnovljive izvore energije.

Aktivnosti za dobijanje potrebnih dozvola i definisanje finansijskog modela za izgradnju solarne fotonaponske elektrane već su započete. Izraelski M. T. Abraham Group, u okviru koga posluje i mostarski Aluminij, osigurao je za najavljeni projekat kapitalna ulaganja i sredstva za operativne troškove u iznosu od preko 63 miliona konvertibilnih maraka (32.3 miliona eura), prenosi Večernji list u BiH.

Aktivnosti za dobijanje potrebnih dozvola za izgradnju solarne fotonaponske elektrane već su započete

U skladu sa pripremljenim strateškim planom razvoja, M. T. Abraham Group radi na nadogradnji livnice, ponovnom pokretanju fabrike anoda i pogona elektrolize, kao i na izgradnji i pokretanju novih pogona u mostarskom Aluminiju.

Aluminij je jedan od najvećih potrošača električne energije u BiH

Aluminij je jedan od najvećih potrošača električne energije u BiH. Za postrojenje treba osigurati sigurno i stabilno snabdevanje električnom energijom od 8.760 sati godišnje. Planirano je da solarna fotonaponska elektrana proizvodi preko 68 gigavat-sati godišnje.

M. T. Abraham Group je saopštio da namerava da proširi obim projekta i saradnje. Aluminij industrija, koja posluje u sklopu te kompanije, moći će s fotonaponskom elektranom da zadovolji potrebe za električnom energijom u livnici, fabrici anoda i upravnoj zgradi.

Potencijal solara u Hercegovini

Prosečan broj sunčanih dana u Mostaru je preko 280 u godini, a uz dostupnost i velikih otvorenih površina, postoji veliki potencijal za realizaciju projekata solarnih elektrana. Bosanskohercegovački Večernji list piše da je celo područje Hercegovine, sa značajnim izvorima sunčeve energije i izuzetno povoljnim sezonskim rasporedom, idealno za efikasno i dugoročno korištenje solarnih potencijala.

Aluminij industrija je sertifikovana prema standardima ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i postala je deo Aluminum Stewardship Initiative i European Aluminiuma. Preduzeće iz Mostara na svom sajtu navodi da je najveći uvoznik i izvoznik u Bosni i Hercegovini, sa godišnjim proizvodnim kapacitetom od preko 350.000 metričkih tona.

Aluminij industrija Mostar ovim projektom izgradnje solarne elektrane usklađuje svoje poslovanje sa ciljevima Pariskog sporazuma i sertifikatima garantuje poreklo svakog megavat-sata električne energije koji dolazi iz obnovljivih izvora.

Bosanskohercegovački dnevnik piše da M. T. Abraham Group korištenjem recikliranog aluminijuma i isključivim oslanjanjem na obnovljive izvore energije u svom poslovanju doprinosi ubrzanoj zelenoj i digitalnoj transformaciji Europe.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Građani u roku od dva meseca počinju da se prijavljuju za subvencije za energetsku efikasnost

Građani u roku od dva meseca počinju da se prijavljuju za subvencije za energetsku efikasnost

22. mart 2022. - Državna sekretarka u Ministarstvu rudarstva i energetike Sonja Vlahović uručila je 149 ugovora lokalnim samoupravama...

Srbija nacrte zakona o porezima na emisije gasova sa efektom staklene bašte i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda

Srbija spremila nacrte zakona o porezima na emisije gasova sa efektom staklene bašte i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda

22. mart 2022. - Ministarstvo finansija Srbije planira poreze na emisije i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda od po četiri evra po toni ekvivalenta CO2

Hrvatska dobija 44 miliona evra za zelenu tranziciju

Hrvatska dobija 44 miliona evra za zelenu tranziciju

22. mart 2022. - Hrvatskoj iz Norveških i EEA grantova sleduje 21,6 miliona evra za zelenu tranziciju i 22 miliona za inovacije za zelenu i plavu privredu

Glasaj za liderku obnovljive energetike 2025

Vaš glas odlučuje: počelo glasanje za Liderku održive energetike 2025

22. mart 2022. - Javno glasanje za Liderku održive energetike 2025. je otvoreno od 23. septembra do 10. oktobra