OIE

Solarna berba: prva agrosolarna elektrana u Srbiji

Solarna berba, prva agrosolarna elektrana u Srbiji

Foto: Energetska zadruga Elektropionir

Objavljeno

14.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

14.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Agrosolar kao sve popularnije ali i korisnije rešenje za upotrebu solarne energije, konačno je primenjeno i u Srbiji. Organska farma Organela, smeštena u Gornjoj Bukovici, postala je domaćin prve agrosolarne elektrane u Srbiji.

Organela se nalazi u netaknutoj prirodi nadomak Valjeva, gde se proizvodi i prerađuje organsko voće i povrće, a od sledeće nedelje će na istoj zemlji na kojoj proizvodi organske proizvode, proizvoditi i zelenu energiju.

Posle prvih zadružnih solarnih elektrana u okviru projekta Solarna Stara, izgrađenih uz donacijsku podršku građana u selima Dojkinci i Temska na Staroj planini, Solarna berba je sledeći poduhvat Energetske zadruge Elektropionir i prva solarna elektrana agrosolarnog tipa u Srbiji.

Instalacija solarne elektrane, koju čini 48 solarnih panela, zbirne snage 17,5 kilovata, sprovodi se u partnerstvu sa firmom Conseko Solarni Sistemi. Radovi će biti gotovi već u toku ove nedelje. Procedure za priključenje i pribavljanje dozvola su započete i trajaće više meseci, rekli su iz Energetske zadruge Elektropionira.

Agrosolar: simbioza ljudi i prirode

Postavljanje solarnih panela iznad poljoprivrednog zemljišta, donosi dvostruku korist. Pre svega, najčešća kritika na račun solarnih elektrana, jeste da zauzimaju poljoprivredno zemljište. Istovremenom proizvodnjom energije i biljaka, ovaj problem je rešen.

„Elektrana Solarna berba za naše imanje predstavlja jedan vid simbioze između ljudi i prirode: ispod solarnih panela koji će stvarati električnu energiju, nalaze se biljke kojima je potrebna zasena kako bi nesmetano rasle. Solarne ploče im prave potrebnu senku, a ujedno ih i štite od grada“, rekao je vlasnik farme Pavle Đorđević.

prva agrosolarna elektrana u Srbiji ,solarna berba
Foto: Solarna berba, Energetska zadruga Elektropionir

Takođe, evaporacija biljaka hladi solarne panele povećavajući njihovu efikasnost, čime se obezbeđuje maksimalna iskorišćenost potencijala solarnih panela.

„Solarni paneli funkcionišu na takav način da njima na višim temperaturama, iznad 30 stepeni Celzijusa, efikasnost u stvari opada, pa im rashlađivanje pomoću evaporacije biljaka koje ispod njih rastu, zaista ide u korist,“ objasnio je Saša Petrović iz Energetske zadruge Elektropionir.

Ribizle, rukola i čista energija sa istog parčeta zemlje

Ispod solarnih panela, Organela će uzgajati ribizle i rukolu. „Posebno nam je drago što će od sada studenti, koji inače dolaze na praksu na naše imanje, moći da se upoznaju sa inovativnim rešenjima gajenja i proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora“, naglasio je Pavle Đorđević.

Ovaj projekat se realizuje u okviru inicijative Inovativna i pravedna zelena tranzicija za obezbeđivanje sistemske energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva koju sprovodi UNDP Srbija u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, uz finansijsku podršku Vlade Japana.

U zavisnosti od kapaciteta koji će dozvoliti operator mreže, Solarna berba se može proširiti

U zavisnosti od kapaciteta koji će dozvoliti operator mreže, Solarna berba se u sledećoj fazi može dalje proširiti na veći instalisani kapacitet, potencijalno na delove poljoprivrednog zemljišta koji zbog terena nisu pogodni za poljoprivredu, poput strmih predela.

„Želja nam je da razvijamo solarne modele koji omogućavaju običnim građanima da se uključe u ekološku i društvenu obnovu. Naša zadruga radi na uspostavljanju mreže decentralizovanih solarnih elektrana u kolektivnom vlasništvu običnih ljudi širom Srbije,” poručili su iz Energetske zadruge Elektropionir.

Komentara: (1)
Branislav Pajić / 22.02.2024.

Sjajan članak. Već izvesno vreme tražimo da li je ovaj model negde primenjen u Srbiji, jer imamo površinu od 12 hektara kod Lazarevca na kojoj je nekada bio Staklenik napravljen prema bugarskog tehnologiji i koji na žalost odavno ne radi. Taj prostor bi mogao odmah da se aktivira ovakvim sistemom proizvodnje hrane i energije. U okviru pokušaja nadležnih da se iznađu rešenja za pravednu zelenu tranziciju ovo bi bio pun pogodak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija stip vetropark alcaraz kalderon mickoski

Počela gradnja vetroparka Štip u Severnoj Makedoniji – najvećeg na Zapadnom Balkanu

14. februar 2024. - Položen je kamen temeljac za vetropark Štip snage 400 MW u koji će kompanija Alcazar Energy Partners investirati 500 miliona dolara

bih solar republika srpska rogatica Elektrohertz koncesija

Elektrohertz dobio koncesiju za gradnju solarne elektrane u Republici Srpskoj

14. februar 2024. - Krajem maja u BiH je započela gradnja najveće solarne elektrane snage 125 MW, a poslednja koja je zvanično otvorena je elektrana Stolac

Slovenija podsticaje projekte solarnih elektrana vetroparkova

Slovenija odobrava podsticaje za projekte solarnih elektrana, vetroparkova

14. februar 2024. - Prioritetni projekti u Sloveniji za solarne i vetroelektrane, sa skladištenjem energije ili bez njega, mogu da dobiju grantove iz Modernizacionog fonda EU

envision zeleni vodonik amonijak

U Kini otvorena najveća fabrika zelenog vodonika i amonijaka na svetu

14. februar 2024. - Fabrika trenutno može da proizvede 320.000 tona zelenog amonijaka godišnje, a do 2028. bi kapacitet trebalo da poraste na 1,5 miliona tona.