OIE

Slovenija pokrenula program subvencija za daljinsko grejanje, hlađenje

Slovenija subvencija daljinsko grejanje hladenje hladjenje

Foto: Andrej Jakobčič / https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/deed.en

Objavljeno

22.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenačko Ministarstvo za okolinu, klimu i energiju uputilo je javni poziv kompanijama i zadrugama da se prijave za sufinansiranje izgradnje ili restrukturiranja sistema za daljinsko grejanje i hlađenje na obnovljive izvore energije. Grantovi su obezbeđeni su preko mehanizama za podršku koheziji unutar Evropske unije.

Uvođenjem sistema daljinskog grejanja i hlađenja koji rade na obnovljive izvore smanjuju se zagađenost, emisije gasova s efektom staklene bašte i ovisnost o fosilnim gorivima. Velik deo evropskog stambenog i poslovnog sektora je još uvek oslonjen na individualne gasne kotlove. Pored toga, sve intenzivniji i dugotrajniji toplotni talasi stvaraju potrebu za strateškim pristupom hlađenju.

U okviru svojih napora za dekarbonizaciju i energetsku efikasnost, Slovenija je spremila paket za sufinansiranje vredan 51,2 miliona evra za kompanije i zadruge.

Programom su pokriveni izgradnja i restrukturiranje sistema za daljinsko grejanje i hlađenje na obnovljive izvore energije. Prvi rok za prijave je 11. septembar, a naredni ističe 8. januara, poručilo je Ministarstvo za okolinu, klimu i energiju.

Javni poziv će biti otvoren dok se ne dodeli čitava suma, ili najkasnije do 11. septembra 2026, kada je treći rok za dostavljanje projekata. Iz mehanizama Evropske unije za podsticanje kohezije je obezbeđeno 85 odsto iznosa, a ostatak daje Slovenija.

 Projekti daljinskog grejanja koji uključuju hlađenje dobiće dodatne poene

Iako je prvenstveno namenjen proizvodnji električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora i otpadne toplote, program uključuje dodatne poene za rangiranje projekata koji su i za daljinsko grejanje i hlađenje. Sistemi moraju da pokriju barem 350 kilovata potrošnje.

Među prihvatljivom opremom su toplotne pumpe, solarni kolektori, kotlovi na drvenu biomasu i rešenja za kogeneraciju, kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije (CHP).

Velike kompanije mogu da dobiju sredstva u visini 45 odsto svoje investicije, a srednje do 55 procenata. Plafon za mala i mikropreduzeća iznosi 65 odsto. Najviše po projektu može da bude odobreno 30 miliona evra.

Aktuelni konkursi u Sloveniji za subvencije za održivu mobilnost, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije vredni su ukupno više od tri stotine miliona evra. Vlada sprema još četiri poziva, za 62 miliona evra u zbiru.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Najveca nuklearna elektrana u Zapadnoj Evropi zatvorena zbog najezde meduza

Najezda meduza zaustavila rad nuklearne elektrane u Francuskoj

22. jul 2025. - Najezda meduza je privremeno zaustavila rad najveće nuklearne elektrane u Zapadnoj Evropi – Gravelines, u Francuskoj, jer su zapušile pumpe

bih rudnici epbih sanel buljubasic

Buljubašić (EPBiH): Proizvodnja uglja na 73 odsto, a otkrivke na 46 odsto

22. jul 2025. - Ugalj je važan jer 80 odsto proizvodnje EPBiH dolazi iz termoelektrana, a 20 odsto iz hidroelektrana, rekao je direktor Sanel Buljubašić

sad agregatori virtuelna elektrana baterije domacinstva

100.000 baterija u domaćinstvima obezbedile snabdevanje energijom kao elektrana od 500 MW

22. jul 2025. - Udruživanje baterija u velikom broju kalifornijskih domova zajedno su sproveli agregatori sa operatorom prenosnog sistema u Kaliforniji

Jedan od dva regiona uglja u Grckoj okončao eru lignita Megalopolis

Jedan od dva regiona uglja u Grčkoj okončao eru lignita

22. jul 2025. - Megalopolis, gde je i zvanično obustavljena proizvodnja i upotreba uglja, krenuo je u sanaciju, ulaganja u nove tehnologije i druge aspekte pravedne tranzicije