OIE

Šibenik i Vallis Solaris sve bliži investiciji od milijardu evra u solar

sibenik vallis solaris solar

Foto: Marconny from Pixabay

Objavljeno

18.10.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.10.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Grad Šibenik i firma Vallis Solaris sve su bliže realizaciji investicije u solarnu industriju, koja bi, prema pisanju lokalnih medija, mogla da dostigne milijardu evra i da obezbedi posao za do 5.000 radnika.

Firma Vallis Solaris potvrdila je tekst predloga sporazuma sa Gradom Šibenikom i dala saglasnost da ga usvoji lokalna skupština čime bi se pokrenula procedura kupoprodaje zemljišta i otvorila vrata najvećem ulaganju na prostoru Industrijske zone Podi i uopšte u Hrvatskoj, preneo je Šibenski portal.

Firma je, kako se navodi, već ranije potpisala Memorandum o razumevanju s Vladom Hrvatske.

Reč je pokretanju industrijske investicije u celokupni lanac vrednosti fotonaponske industrije

Da podsetimo, o investiciji se pričalo još u februaru 2019, kada je saopšteno da Fraunhofer institut za solarne sisteme (ISE) iz Frajburga i Vlada Hrvatske nameravaju da potpišu memorandum o razumevanju o saradnji u istraživanju i razvoju, koja uključuje i otvaranje pogona za proizvodnju fotonaponskih panela u Hrvatskoj.

Tada se spominjalo  ulaganja od pet milijardi evra.

Kako se sada navodi, reč je pokretanju industrijske investicije u celokupni lanac vrednosti fotonaponske industrije i ulaganju od oko milijardu evra.

Investicija će podstaći i gradnju solarnih elektrana i vetroparkova

Investicija će značiti proizvodnju polisilicijuma, kristala silicijuma (ingota), vafera, solarnih ćelija, solarnog stakla, sistemskih komponenti, invertera, a na to se nadovezuje i proizvodnja vodonika, metanola i sintetičkih goriva.

Za sve ovo neophodna je velika količina električne energije, i to iz obnovljivih izvora, što će zahtevati gradnju solarnih parkova i vetroelektrana, i nova ulaganja, rekao je profesor Volker Vittver, jedan od idejnih tvoraca projekta, suvlasnik firme Vallis Solaris i jedan od osnivača instituta Fraunhofer ISE.

Ulaganje u industrijski deo projekta trebalo bi da dostigne miliajrdu evra u periodu od osam godina, a pun kapacitet trebalo za deset godina.

U prvoj fazi Vallis Solaris bi kupio trenutno raspoloživih 50 do 60 hektara zemljišta na Podima, a za realizaciju celog projekta potrebno im je do 300 hektara.

Broj radnika bi trebalo da dostigne 5.000 u periodu od osam godina, s tim da će zapošljavanje biti fazno. Vitver je objasnio da će u cilju obazbeđivanja dovoljno radne snage sarađivati sa Veleučilištem u Šibeniku, kao i Sveučilištima u Zagrebu i Splitu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

18. oktobar 2023. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

18. oktobar 2023. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

18. oktobar 2023. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

18. oktobar 2023. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E