Električna energija

Severna Makedonija započela gradnju prvog dalekovoda sa Albanijom

Severna Makedonija zapocela gradnju prvog dalekovoda sa Albanijom

Slika: Vlada Severne Makedonije

Objavljeno

30.08.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.08.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Severna Makedonija započela je izgradnju dalekovoda od 400 kilovata Bitolj-Elbasan, koji će biti prvi između dve zemlje. Albanija je jedina susedna zemlja sa kojom Severna Makedonija nije imala vezu između sistema za prenos električne energije.

Izgradnja dalekovoda Bitolj-Elbasan, dugačkog 97,4 kilometara, započela je radovima na novoj trafostanici 400/100 kV u blizini Ohrida.

Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev rekao je da će završetak gradnje dalekovoda, vrednog 50 miliona evra, značiti početak funkcionisanja koridora Istok-Zapad, što će omogućiti tranzit električne energije iz Bugarske, preko Severne Makedonije i Albanije u Italiju.

Planirano je da dalekovod počne sa radom 2023.

Izgradnja dalekovoda, kako je istakao, znači završetak energetskog Koridora 8, koji je segment mnogo većeg projekta koji uključuje korišćenje energetskih resursa u regionu Kavkaza i iz Centralne Azije i njihov tranzit na Balkan.

U februaru 2020. bosanskohercegovački Energoinvest i hrvatski Končar dobili su posao gradnje ovog dalekovoda. Sa kompanijom MEPSO, koja je operator prenosnog sistema Severne Makedonije, potpisani su ugovori vredni 35 miliona evra za dalekovod do Albanije, novu trafostanicu 400/100 kV u blizini Ohrida i proširenje trafostanice Bitola 2.

To je najveća investicija u prenosnu mrežu u zemlji, istakao je Zaev, i najavio početak rada dalekovoda 2023.

On je podsetio da Severna Makedonija ima pet 400 kV dalekovoda: dva sa Grčkom i po jedan sa Srbijom, Kosovom* i Bugarskom, pa će veza sa Albanijom biti završetak povezivanja države sa susedima.

Pandemija COVID-19 nije usporila pripremu za gradnju

Direktor kompanije MEPSO Kuštrim Ramadani podsetio je da se investicija finansira grantom od 12 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), kreditom od 37 miliona evra Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i vlastitim sredstvima ove kompanije.

Uprkos teškim uslovima izazvanim pandemijom COVID-19, MEPSO je uspeo da započne ovaj veliki projekat sa samo nekoliko nedelja zakašnjenja, istakao je Ramadani.

Ministar ekonomije Krešnik Bekteši rekao je da će dalekovod Bitola-Elbasan doprineti regionalnoj integraciji energetskih tržišta. Poboljšaće se i sigurnost snabdevanja električnom energijom i povećati konkurentnost na tržištu električne energije, dodao je on.

Ilir Bejta, zamenik ministra energetike i infrastrukture Albanije, izjavio je da dalekovod stvara uslove za nove investicije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

30. avgust 2021. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji

bih republika srpska elektrane stanari 2050 ugalj aleksandar milic

Milić: Plan je da termoelektrana Stanari radi do 2050.

30. avgust 2021. - Aleksandar Milić, direktor Elektrane Stanari, izjavio je da viškove struje koje su nekada izvozili sada prodaju na domaćem tržištu

U probnom radu najveci solarni park Hrvatskoj u sklopu hibridne elektrane Korlat

U probnom radu najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu hibridne elektrane Korlat

30. avgust 2021. - HEP grupa je kod dalmatinskog mesta Korlat izgradila najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu jedine hibridne elektrane sa vetroparkom

hrvatska solar sos djecje selo Lekenik zez

Prvo solarno SOS Dečje selo u Hrvatskoj na putu ka energetskoj nezavisnosti

30. avgust 2021. - SOS Dječje selo Lekenik, koje se nalazi između Zagreba i Siska, dobilo je solarnu elektranu snage 100 kilovata