OIE

Priboj dobio novu toplanu na biomasu snage 1,8 MW

Priboj-nova-toplana-na-biomasu-snaga-18-MW

Slika: Otvaranje toplane (GIZ)

Objavljeno

23.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Priboju je puštena u rad nova toplana na biomasu kapaciteta 1,8 MW, koja je izgrađena uz pomoć Vlade Srbije i nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, za grejanje četiri škole i dečijeg dispanzera u ovom gradu. Investicija, vredna 126 miliona dinara, finansirana je iz fondova Vlade, a organizacija GIZ pružila je tehničku podršku projektu.

Zahvaljujući nižoj ceni drvne sečke u odnosu na ranije korišćeni mazut, nova toplana će, pored doprinosa zdravijem životu građana Priboja, doneti znatne uštede. S obzirom na činjenicu da ovaj energent obezbeđuju dobavljači iz okoline, stavljanje u pogon nove kotlarnice uticaće i na ekonomski razvoj u lokalnoj sredini i otvaranje novih radnih mesta, saopštio je GIZ.

Prema ranijim izveštajima, izgradnja nove toplane započela je pre nešto više od godinu dana.

Predsednik opštine Lazar Rvović je rekao da je Priboj voljan i spreman da iskustva iz projekta u okviru kojeg opština prelazi sa „prljavih“ i skupih goriva na biomasu prenese drugim opštinama kako bi se unapredio ekonomski i ekološki razvoj Srbije na lokalnom nivou.

Priboj već ima kotlarnicu na pelet manjeg kapaciteta, od 0,9 MW, koja od 2016. godine toplotom snabdeva školu, predškolsku ustanovu, kulturni centar i zgradu opštinske uprave.

Priboj planira potpun prelazak na grejanje na biomasu

U novu toplanu investirano je 126 miliona dinara iz fondova Vlade Srbije

Rvović je rekao i da je nedavno zaključen trilateralni ugovor sa nemačkom razvojnom bankom KfW, Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom finansija za izgradnju velike kotlarnice od 8 MW, vredne šest miliona evra, dok je GIZ podsetio da je ugovor za izgradnju ove toplane već potpisan i da je tender raspisan.

„Tada ćemo u potpunosti preći sa fosilnih goriva na biomasu, što je veliki rezultat u evropskim okvirima, ne samo u Srbiji“, naglasio je Rvović.

Milica Vukadinović, rukovodilac programa „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“, koji u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje sprovodi GIZ, podsetila je na to da je pre dve godine Grad Pirot, kroz javno-privatno partnerstvo i uz podršku nemačke organizacije, u četiri škole realizovao program zamene kotlova na lož ulje kotlovima na biomasu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

23. oktobar 2019. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

Dotrajale velike satelitske antene postale solarni tanjiri

23. oktobar 2019. - Velike satelitske antene u Švajcarskoj su pretvorene u solarne tanjire uz pomoć invertera i optimizatora kompanije SolarEdge

burduža rumunija grantovi solar

Rumunija odobrila preko 500 miliona evra grantova za solarne projekte javnih ustanova

23. oktobar 2019. - Ukupan broj ugovora o grantovima za projekte solarne energije u javnim institucijama širom Rumunije porastao je na 1.046.

Bum balkonskih solarnih elektrana

Interesovanje za balkonske solarne elektrane u naglom porastu po celoj Evropi

23. oktobar 2019. - Balkonske solarne elektrane postaju sve popularnije rešenje za proizvodnju električne energije u domaćinstvima širom Evrope