Otpad

Projekat Katastar rudarskog otpada na javnoj prezentaciji 24. oktobra

katastar rudarskog otpada u Srbiji

Objavljeno

22.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.10.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Raški će u sredu 24. oktobra biti organizovana javna prezentacija projekta Katastar rudarskog otpada. Trogodišnji projekat sprovodi Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije uz finansijsku podršku Evropske unije.

Projekat Katastar rudarskog otpada se sprovodi sa ciljem daljeg razvoja i unapređenja sistema upravljanja rudarskim otpadom u Republici Srbiji, kroz izradu inventara – Katastra rudarskog otpada.

Nakon što je projektni tim tokom 2017. godine obišao 250 lokacija napuštenog rudarskog otpada u Republici Srbiji i podneo izveštaj o vrstama i količinama tog otpada, Ministarstvo rudarstva i energetike izabralo je 41 lokaciju koja će biti predmet daljeg istraživanja i analize, s obzirom na njihov mogući uticaj na životnu sredinu i bezbednost i zdravlje ljudi.

Na javnoj prezentaciji biće predstavljen projekat, obim i status radova, uključujući i informacije o budućem katastru, koje će biti dostupne na internetu.

41 lokacija za dalje istraživanje

U okviru naredne faze projekta, 41 lokacija rudarskog otpada detaljno će biti analizirana i istražena. Ove lokacije su odabrane s obzirom na njihov mogući uticaj na životnu sredinu i bezbednost i zdravlje ljudi. Odabrane lokacije nalaze se u sledećim opštinama: Čajetina (4), Nova Varoš (2), Raška (7), Krupanj (4), Loznica, Prijepolje, Knjaževac, Zaječar (2), Crna trava, Surdulica, Majdanpek (3), Voždovac, Kučevo, Aleksinac (2), Mali Zvornik, Kragujevac grad, Boljevac, Zaječar, Brus, Ljubovija (3), Žagubica-Bor i Dimitrovgrad.

Količina otpada na odabranim lokacijama čini 90% ukupne količine rudarskog otpada koji se nalazi na svim posećenim lokacijama napuštenog rudarskog otpada (ukupno 250 lokacija).

Rezultati istraživanja 41 lokacije biće predstavljeni u izveštaju, koji treba da sadrži detaljne podatke za svaku lokaciju: opis lokacije, rezultate hemijske, mineraloške i geotehničke analize, uticaj na životnu sredinu (efekat koji rudarski otpad ima na kvalitet podzemnih i površinskih voda, vazduha i okolnog zemljišta) i mogući efekti na zdravlje ljudi.

Projekat vredan 2,1 miliona evra finansira Evropska unija u iznosu od 90% sredstava, dok preostalih 10% obezbeđuje Vlada Republike Srbije.

Konsultant na projektu je konzorcijum nemačkih kompanija Plejades i DMT u saradnji sa lokalnim partnerom Institutom za rudarstvo i metalurgiju Bor.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija broji stotine pozara godisnje deponijama gusi se u otrovnom dimu

Srbija broji stotine požara godišnje na deponijama, guši se u otrovnom dimu

22. oktobar 2018. - U blizini Priboja gore nesanitarna deponija i šuma pored nje. To možda i hiljaditi ovogodišnji požar na mestima odlaganja otpada u Srbiji.

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

22. oktobar 2018. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

sara pavkov, svetski dan zivotne sredine

U okviru Evropske zelene nedelje obeležen Svetski dan životne sredine

22. oktobar 2018. - Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija Evropske unije u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obeležili su Svetski dan životne sredine koji je ove godine posvećen borbi protiv zagađenja plastikom.

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

22. oktobar 2018. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.