OIE

Podneta žalba Energetskoj zajednici zbog povlašćenog položaja malih hidroelektrana

Ferraris-Podmorski-kabl-Crna-Gora-energetski-centar-Balkana

Foto: Facebook/CEE Bankwatch Network

Objavljeno

03.07.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.07.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ekološke organizacije Eko-svest i CEE Bankwatch Network podnele su žalbu Sekretarijatu Energetske zajednice (EZ) u vezi sa novim sistemom podsticaja za obnovljive izvore energije u Severnoj Makedoniji, za koji kažu da male hidroelektrane (MHE) dovodi u povlašćen položaj.

Sistem podsticaja za OIE u Severnoj Makedoniji od februara predviđa aukcije za investitore u solarne fotonaponske elektrane i većinu investitora u vetroelektrane, ali ne i za male hidroelektrane (MHE). Cilj aukcija je da se postignu najniže moguće cene električne energije za potrošače – pobednici su oni koji traže najniže premije koje im država plaća povrh tržišne cene električne energije koju proizvode.

Severna Makedonija je potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, kojim se zabranjuje „bilo kakva javna pomoć koja narušava ili preti da naruši konkurenciju favorizujući određena preduzeća ili određene energetske resurse“, podsećaju ekološke organizacije u saopštenju.

Organizacije su podsetile i da su male hidroelektrane poslednjih godina nanele ogromnu štetu širom jugoistočne Evrope – uključujući Severnu Makedoniju – zato što se brzo grade, i to često u zaštićenim područjima, pri čemu se ne sprovode zakonske odredbe o zaštiti životne sredine.

Male hidroelektrane kapaciteta do 10 MW ne samo da nisu predmet aukcija za premije, one i dalje dobijaju subvencije u vidu fid-in tarifa, pri čemu ne postoji kvota za fid-in tarife koje se dodeljuju malim hidroelektranama, saopštile su ekološke organizacije.

Za solarne sisteme, nezavisno od veličine, ne postoje fid-in tarife u Severnoj Makedoniji. Kvota za energiju vetra je iskorišćena, dok je za biomasu i biogas preostalo tek nekoliko megavata za koje se mogu još uvek dobiti ove subvencije, navodi se u saopštenju.

Odlukom o ukupno instalisanom kapacitetu povlašćenih proizvođača električne energije predviđaju se sledeće kvote za kapacitete OIE:

  • 86 MW za energiju vetra – što je već rezervisano za postojeći vetropark Bogdanci, njegovo proširenje, kao i planirani vetropark Bogoslovec.
  • 10 MW za biomasu, od čega je 4,3 MW već rezervisano.
  • 20 MW za biogas, od čega je 7 MW već rezervisano.
  • Ne postoji ograničenje za fid-in tarife za MHE.

Ukupan kapacitet solarnih elektrana koje mogu da obezbede premije je 200 MW, dok ne postoji ograničenje ukupnog kapaciteta iz energije vetra, osim onih određenih na pojedinačnim aukcijama. Za male solarne sisteme nedovoljnog kapaciteta nije ni predviđeno učešće u aukcijama, naglašavaju ekološke organizacije.

Vicepremijerov biznis sa MHE

„Potpredsednik vlade Severne Makedonije Kočo Anđušev vlasnik je velikog broja malih hidroelektrana, a njegov kabinet je tesno uključen u pripremu zakonodavstva za energetski sektor. Zato odluka vlade da da prednost malim hidroelektranama deluje sumnjivo“, rekao je Davor Penčevski iz organizacije Eko-svest.

Preko krovne kompanije Fero Invest, vicepremijer Anđušev poseduje najmanje 25 malih hidroelektrana, kompaniju za projektovanje MHE, kao i kompaniju za instalaciju turbina i kompaniju za održavanje MHE, navodi se u saopštenju, u kom je takođe naveden i link koji sadrži dokaz o Anđuševljevom većinskom vlasništvu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bozinovska interkonekcije oecd jugoistocna evropa

Božinovska: Interkonekcije ključne za energetsku sigurnost regiona

3. jul 2019. - Severna Makedonija aktivno radi na nekoliko ključnih projekata za povezivanje sa elektroenergetskim sistemima u regionu, kaže Sanja Božinovska

hrvatska baterije hgk izvestaj problemi

HGK: Hrvatska ima baterije od samo 11 MW, propisi koče investicije

3. jul 2019. - HGK je pripremila position paper na temu prepreka za instalaciju baterija - Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi

srbija 2030 plan investicije energetika dubravka djedovic handanovic

Dubravka Đedović Handanović: Moramo da započnemo izgradnju nuklearke pre 2035.

3. jul 2019. - Srbija planira da do 2035. godine investira najmanje 14,4 milijarde evra u energetiku, predviđeno je nacionalnom strategijom "Srbija 2030"

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

3. jul 2019. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji