OIE

Podneta žalba Energetskoj zajednici zbog povlašćenog položaja malih hidroelektrana

Ferraris-Podmorski-kabl-Crna-Gora-energetski-centar-Balkana

Foto: Facebook/CEE Bankwatch Network

Objavljeno

03.07.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.07.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ekološke organizacije Eko-svest i CEE Bankwatch Network podnele su žalbu Sekretarijatu Energetske zajednice (EZ) u vezi sa novim sistemom podsticaja za obnovljive izvore energije u Severnoj Makedoniji, za koji kažu da male hidroelektrane (MHE) dovodi u povlašćen položaj.

Sistem podsticaja za OIE u Severnoj Makedoniji od februara predviđa aukcije za investitore u solarne fotonaponske elektrane i većinu investitora u vetroelektrane, ali ne i za male hidroelektrane (MHE). Cilj aukcija je da se postignu najniže moguće cene električne energije za potrošače – pobednici su oni koji traže najniže premije koje im država plaća povrh tržišne cene električne energije koju proizvode.

Severna Makedonija je potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, kojim se zabranjuje „bilo kakva javna pomoć koja narušava ili preti da naruši konkurenciju favorizujući određena preduzeća ili određene energetske resurse“, podsećaju ekološke organizacije u saopštenju.

Organizacije su podsetile i da su male hidroelektrane poslednjih godina nanele ogromnu štetu širom jugoistočne Evrope – uključujući Severnu Makedoniju – zato što se brzo grade, i to često u zaštićenim područjima, pri čemu se ne sprovode zakonske odredbe o zaštiti životne sredine.

Male hidroelektrane kapaciteta do 10 MW ne samo da nisu predmet aukcija za premije, one i dalje dobijaju subvencije u vidu fid-in tarifa, pri čemu ne postoji kvota za fid-in tarife koje se dodeljuju malim hidroelektranama, saopštile su ekološke organizacije.

Za solarne sisteme, nezavisno od veličine, ne postoje fid-in tarife u Severnoj Makedoniji. Kvota za energiju vetra je iskorišćena, dok je za biomasu i biogas preostalo tek nekoliko megavata za koje se mogu još uvek dobiti ove subvencije, navodi se u saopštenju.

Odlukom o ukupno instalisanom kapacitetu povlašćenih proizvođača električne energije predviđaju se sledeće kvote za kapacitete OIE:

  • 86 MW za energiju vetra – što je već rezervisano za postojeći vetropark Bogdanci, njegovo proširenje, kao i planirani vetropark Bogoslovec.
  • 10 MW za biomasu, od čega je 4,3 MW već rezervisano.
  • 20 MW za biogas, od čega je 7 MW već rezervisano.
  • Ne postoji ograničenje za fid-in tarife za MHE.

Ukupan kapacitet solarnih elektrana koje mogu da obezbede premije je 200 MW, dok ne postoji ograničenje ukupnog kapaciteta iz energije vetra, osim onih određenih na pojedinačnim aukcijama. Za male solarne sisteme nedovoljnog kapaciteta nije ni predviđeno učešće u aukcijama, naglašavaju ekološke organizacije.

Vicepremijerov biznis sa MHE

„Potpredsednik vlade Severne Makedonije Kočo Anđušev vlasnik je velikog broja malih hidroelektrana, a njegov kabinet je tesno uključen u pripremu zakonodavstva za energetski sektor. Zato odluka vlade da da prednost malim hidroelektranama deluje sumnjivo“, rekao je Davor Penčevski iz organizacije Eko-svest.

Preko krovne kompanije Fero Invest, vicepremijer Anđušev poseduje najmanje 25 malih hidroelektrana, kompaniju za projektovanje MHE, kao i kompaniju za instalaciju turbina i kompaniju za održavanje MHE, navodi se u saopštenju, u kom je takođe naveden i link koji sadrži dokaz o Anđuševljevom većinskom vlasništvu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

3. jul 2019. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

3. jul 2019. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

3. jul 2019. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji

Proizvodnja solarnim elektranama Bugarskoj prvi put premasila celokupnu potrosnju struje

Proizvodnja u solarnim elektranama u Bugarskoj prvi put premašila celokupnu potrošnju struje

3. jul 2019. - Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord, po podacima ESO-a i evropske mreže ENTSO-E