OIE

Počela izgradnja prvog daljinskog sistema grejanja na geotermalnu energiju u Srbiji

Objavljeno

17.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Opština Bogatić do početka grejne sezone trebalo bi da dobije prvi daljinski sistem za zagrevanje javnih ustanova koji koristi hidrogeotermalnu energiju, a uskoro bi njeni korisnici, kako su najavili predstavnici opštine, trebalo da postanu i građani i privreda.

Novi sistem grejanja obezbeđuje uštedu na godišnjem nivou od 12 do 18 miliona dinara, kao i smanjenje zagađenja vazduha. Reč je, kako je navedeno na sajtu opštine, o otvorenom prstenastom sistemu sa podstanicama u svakom od sedam javnih objekata.

Radovi se izvode po projektu urađenom u saradnji sa stručnjacima Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Dejanom Milenićem i dr Anom Vranješ, autorom Studije za toplifikaciju.

Ugovor o izgradnji sistema potpisan je krajem prošle godine. Troškovi izgradnje toplovodne mreže iznose oko 120 miliona dinara, od čega se 75 osto finansira iz kredita, a ostatak iz budžeta opštine Bogatić.

Nenad Beserovac, predsednik Opštine Bogatić, rekao je da je rok za izvođenje radova 120 dana.

“Mi smo već u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom u Beogradu izradili studiju kompletnih geotermalnih potencijala i resursa na teritoriji opštine Bogatić. U studiji je predviđena druga faza, u kojoj će toplotna energija koju budemo proizvodili moći da se ponudi građanima i privredi, a krajnji cilj je proizvodnja električne energije”, najavio je on.

Antić: Prilika za nekoliko berbi

Otvarajući radove, Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, rekao je da je ovo važan dana, kako za Bogatić i Mačvu, tako i za ovaj deo Srbije, jer su započeti radovi, prvog u nizu projekata koji će biti otvoreni na ovom području.

“Kod javnih ustanova obuhvaćenih projektom vrlo brzo će doći do povraćaja investicije, što nam daje prostora da planiramo da u budućnosti ovu uslugu ponudimo i građanima, ali i privredi. Ovaj kraj Srbije, sa velikim poljoprivrednim potencijalom, uz korišćenje hidrogeotermalnih resursa, može da dođe na nivo da godišnje ima nekoliko berbi. To bi bila kapitalna vrednost za čitavu Srbiju”, izjavio je Antić.

Istraživanja započeta pre 30 godina

Opština Bogatić jedna je od tri koja je 2012. godine, na osnovu tadašnje studije izvodljivosti Ministarstva energetike i zaštite životne sredine, ušla u izbor za finansiranje toplifikacije javnih ustanova iz sredstava Evropske unije, prenosi opštinski sajt. Godinu dana kasnije urađena je sanacija bušotine BB1 u Bogatiću.

Geotermalna istraživanja u Mačvi započeta su pre više od 30 godina, nakon čega je utvrđeno da postoji veliki hidrogeotermalni potencijal, koji je ostao neiskorišćen.

Inače, kada je reč o ostalim projektima za korišćenje geotermalne energije u Srbiji, poznato je da Švajcarska kancelarija za saradnju i KfW rade na projektu upotrebe geotermalne energije za daljinsko grejanje u Bečeju, dok je Naftna industrija Srbije (NIS) oktobra 2016. godine potpisala sporazum o saradnji u ovoj oblasti sa kineskom kompanjom Betec.

A, nedavno je Hrvatska Agencija za ugljikovodike raspisala javni poziv radi odabira najpovoljnijeg ponuđača za istraživanje geotermalnih voda na području grada Slatine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

17. jul 2018. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

17. jul 2018. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

17. jul 2018. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.

grcka zadruzna solarna elektrana najveca

Grčka će instalirati najveću javnu zadružnu solarnu elektranu za snabdevanje više od 150.000 ljudi

17. jul 2018. - Grčke vlasti planiraju da instaliraju zadružnu solarnu elektranu za snabdevanje 147.000 poljoprivrednika i 17.000 ranjivih domaćinstava