OIE

Pet zemalja EU i Afrike potpisalo memorandum o Južnom vodoničnom koridoru

vodonik eu afrika juzni vodonicni koridor nemacka italija tunis alzir

Foto: LoggaWiggler from Pixabay

Objavljeno

27.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Alžir, Austrija, Italija, Nemačka i Tunis potpisali su memorandum o razumevanju za gradnju Južnog vodoničnog koridora koji bi se prostirao od severne Afrike do Nemačke.

U okviru prve ministarske konferencije o Južnom vodoničnom koridoru (SoutH2) pet zemalja je potpisalo memorandum o razvoju infrastrukture za transport vodonika.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici privreda pet zemalja, a Švajcarska i Evropska komisija su imali status posmatrača, saopštilo je nemačko Federalno ministarstvo za ekonomiju i klimatsku akciju.

Na sastanku je istaknuta politička podrška i bliska saradnja svih zemalja uključenih u Južni vodonični koridor, što je konkretizovano potpisivanjem političke deklaracije o namerama.

vodonik eu afrika juzni vodonicni koridor SoutH2 nemacka tunis alzir

Koridor bi transportovao vodnik iz Afrike u EU. Alžir i Tunis imaju potencijal za proizvodnju vodonika iz obnovljivih izvora, dok su evropske zemlje zainteresovane za njegovu potrošnju.

Projekat se sastoji od pet pod-projekata, a cevovod bi imao dužinu od oko 3.500-4.000 kilometara. Evropska deonica biće dugačka 3.250 kilometara i sastojaće se 60-70 odsto od modifikovanih gasovoda.

Koridor bi, kako je prenelo Ministarstvo, trebalo da omogući da se u Evropu godišnje transportuje do 163 TWh zelenog vodonika i 55 TWh u Nemačku.

Projekte vodonične infrastrukture duž koridora, koji se proteže od Sicilije do Bavarske, EU je već prepoznala kao projekte od zajedničkog interesa (PCI). Projekat je, takođe, dobio status projekta EU „Global Gateway“.

Alžir i Tunis pripremaju projekte za proizvodnju vodonika

Što se tiče proizvodnje, Tunis je već potpisao deset pisama o namerama o projektima za vodonik, dok je Alžir najavio razvoj velikog projekta proizvodnje vodonika koji uključuje kompanije iz Austrije, Nemačke i Italije, navelo je Ministarstvo.

Ono je i najavilo da sada sledi konkretizacija projekta. Nemačka podržava projekat kroz bilateralnu radnu grupu za vodonik sa Alžirom i blisku saradnju sa nemačkim i lokalnim institucijama u Alžiru i Tunisu.

Inače, kada je reč o vodoniku, poslednjih godina Nemačka podržava razvoj proizvodnje i transporta ovog zelenog energenta van svojih granica kako bi obezbedila korišćenje sopstvene tehnologije i uvoz. Nemačka tamo podržava i prvi pilot projekat za zeleni vodonik u Srbiji – HyDSerbia.

Filip Nimerman, državni sekretar u Federalnom ministarstvu za ekonomiju i klimatsku akciju, izjavio je da je Južni vodonični koridor jedan od najvećih i najznačajnijih projekata obnovljive energije u današnje vreme.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Univerzitet Antaliji ugovor solarnu elektranu 50 4 megavata

Univerzitet u Antaliji potpisao ugovor za solarnu elektranu od 50,4 megavata

27. januar 2025. - Univerzitet Akdeniz u Antaliji je uspostavio partnerstvo s grupacijom Kopuz, koja će izgraditi solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 50,4 megavata

CWP Europe krovnu solarnu elektranu Krusevcu Henkel Srbija

CWP Europe pustio u rad krovnu solarnu elektranu u Kruševcu za Henkel Srbija

27. januar 2025. - U partnerstvu sa kompanijom Resalta, CWP je glavni investitor u solarnu elektranu nominalnog kapaciteta šest megavata u Kruševcu

crna gora intervju admir sahmanovic

Šahmanović: Prve veće privatne elektrane na solar i vetar očekujemo na mreži 2026.

27. januar 2025. - Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, govorio je Balkan Green Energy News o onome što je dosad urađeno, ali i planovima

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

27. januar 2025. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane