U fokusu

Održiva tranzicija: ključna prilika za proizvodnu industriju na Zapadnom Balkanu

Odrziva tranzicija proizvodnu industriju Zapadnom Balkanu u fokusu Ines Rocha IFC

Foto: IFC

Objavljeno

27.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Autorka: Ines Roča, regionalna direktorka za Evropu u Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC)

Prelazak ka održivijoj proizvodnji predstavlja ključni izazov za industrije širom sveta. Za proizvodni sektor na Zapadnom Balkanu – region koji se istorijski oslanjao na industrije sa visokim intenzitetom resursa – ova tranzicija može da deluje posebno zahtevna. Međutim, prihvatanje održivosti nije samo nužnost, već i prilika za povećani rast, konkurentnost i dugoročnu otpornost.

Klimatske promene više nisu udaljeni problem – njihovi uticaji osećaju se i globalno i lokalno. Evropska unija, glavni trgovinski partner Zapadnog Balkana, postavila je ambiciozne ciljeve i preduzela značajne korake za dekarbonizaciju ekonomija svojih država članica kroz Evropski zeleni dogovor.

To uključuje Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji uvodi cenu ugljenika na određene uvozne proizvode u EU. S obzirom na to da trgovina s EU čini 73% ukupnog izvoza Zapadnog Balkana, ekonomski uticaj CBAM-a ne može se potceniti, pa se očekuje da će šest zemalja Zapadnog Balkana biti među deset zemalja koje će CBAM najviše pogoditi.

Ulog je posebno visok za tešku industriju. Osamdeset procenata energetskih potreba regiona zadovoljava se fosilnim gorivima, dok energetski sektor čini 75 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Proizvodne industrije u regionu u velikoj meri zavise od energije dobijene iz uglja i drugih neobnovljivih izvora, što znači da će biti ozbiljno pogođene kada CBAM postane potpuno operativan.

Prepreke za održivost

Održiva tranzicija je otežana zbog nekoliko međusobno povezanih izazova. Finansijska ograničenja predstavljaju glavnu prepreku, jer čiste tehnologije i procesi zahtevaju značajna početna ulaganja. Takođe, neophodna ulaganja mogla bi privremeno da smanje cenovnu konkurentnost.

Neophodna ulaganja bi privremeno mogla da umanje cenovnu konkurentnost

Ovaj problem dodatno pogoršava nedostatak znanja i/ili resursa za efikasno usvajanje održivih praksi, kao i nedostatak kvalifikovanog osoblja i talenta za njihovu primenu. Još jedan izazov predstavljaju nedostaci u politikama, jer vlade i dalje zaostaju u uvođenju neophodnih mehanizama sprovođenja, podsticaja i strategija.

Ovi izazovi i nedostatak kohezije usporavaju napredak i čine industrije ranjivim na spoljne pritiske. S druge strane, ohrabrujuće je to što su te iste vlade kroz okvire poput Zelene agende EU za Zapadni Balkan nedavno preuzele obaveze na polju održivosti.

Prilike za ekonomski razvoj

Uprkos izazovima, održiva tranzicija pruža jedinstvene prilike. To uključuje rastuću potražnju za čistim industrijskim proizvodima, poput zelenog čelika i ključnih sirovina integrisanih u održive lance vrednosti, koji su od suštinskog značaja za industrije poput automobilske proizvodnje i građevinarstva, koje se preusmeravaju ka niskougljeničnim lancima snabdevanja. Zapadni Balkan je u dobroj poziciji da odigra značajnu ulogu u evropskim lancima snabdevanja budućnosti.

Primena mera za uštedu energije u proizvodnom sektoru takođe bi povećala efikasnost i smanjila troškove, što bi dovelo do procenjenog smanjenja potrošnje energije za 10 odsto do 2050. godine. Istraživanja pokazuju da su neki potrošači spremni da plate više za održivo proizvedene proizvode, pa bi viši troškovi proizvodnje u nekim slučajevima mogli biti nadoknađeni premijom na cenu.

Viši troškovi proizvodnje bi u nekim slučajevima mogli biti nadoknađeni premijom na cenu

Pored toga, održiva tranzicija može ojačati ekonomsku otpornost regiona. Diverzifikacija izvora energije i povećanje njihove dostupnosti omogućavaju lokalnim industrijama da se zaštite od budućih šokova, kao što su fluktuacije globalnih cena energije ili prekidi u lancima snabdevanja, obezbeđujući veću predvidljivost i dugoročnu održivost.

Održiva tranzicija takođe obećava stvaranje novih i boljih radnih mesta. Ova radna mesta mogu podstaći rast, usled diverzifikacije privreda, unapređenja veština radne snage, jačanja inovacionih ekosistema i povećanja otpornosti lokalnih zajednica (s obzirom na to da su održiva radna mesta često ravnomernije raspoređena po ruralnim i urbanim područjima).

Kako IFC može da doprinese održivoj transformaciji

Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svetske banke, ima jedinstvenu poziciju da pomogne Zapadnom Balkanu da iskoristi ove prilike. Kroz prilagođena finansijska rešenja, IFC može da podrži kompanije u ulaganjima u čiste tehnologije. Pored toga, IFC pruža savetodavne usluge kako bi premostio jaz u tehničkom znanju, opremajući kompanije alatima za dekarbonizaciju poslovanja i optimizaciju lanaca snabdevanja. Nedavni primer je kredit od 106 miliona evra kompaniji Drenik ND u Srbiji za razvoj prve velike elektrane na kombinovanu toplotu i energiju na biomasu u zemlji, što oslikava posvećenost IFC-a podsticanju održive transformacije i industrijskih praksi sa niskom emisijom ugljenika.

Za industrije Zapadnog Balkana, održivost nije izbor – ona je nužnost. Region ima jedinstvenu priliku da redefiniše svoj proizvodni sektor kao moderan i konkurentan globalni igrač.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

27. januar 2025. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

U Evropi rast kapaciteta iz baterija rekordan ali tempo usporava

U Evropi rast kapaciteta iz baterija rekordan, ali tempo usporava

27. januar 2025. - Prošle godine je zabeležen velik skok novoinstaliranog kapaciteta baterija za skladištenje energije, ali ne toliko impresivan kao ranije

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

27. januar 2025. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.

EPS ugovore otkupu elektricne energije vetroparkova Alibunar 1 Alibunar 2

EPS potpisao ugovore o otkupu električne energije iz vetroparkova Alibunar 1, Alibunar 2

27. januar 2025. - Električnu energiju iz budućih vetroparkova Alibunar 1 i Alibunar 2, ukupne snage 168 megavata, preuzimaće Elektroprivreda Srbije