OIE

IFC odobrio kredit za najveće kogenerativno postrojenje na biomasu u Srbiji

IFC kredit najvece kogenerativno postrojenje biomasu Srbiji

Foto: Sammutawe / https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/legalcode.en

Objavljeno

27.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

27.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

IFC je omogućio proizvođaču papira Drenik ND da ugovori paket finansiranja vredan 106 miliona evra. Kompanija će deo sredstava iskoristiti za izgradnju prvog velikog kogenerativnog postrojenja na biomasu u Srbiji za sopstvene potrebe za električnom i toplotnom energijom.

Međunarodna finansijska korporacija – IFC odobrila je samostalno kredit od 60 miliona evra, praćen paketom od 46 miliona evra od drugih kreditora kojeg je uredila, kompaniji Drenik ND u Srbiji. U dokumentaciji stoji da će korisnik izgraditi postrojenje za istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), koje će raditi na biomasu, zatim da će refinansirati dug i ojačati obrtni kapital.

Drenik je najveći proizvođač toaletnog papira i ubrusa u zemlji. Upravlja jednom fabrikom u Beogradu, u industrijskoj zoni u Krnjači, gde planira da instalira kogeneracioni sistem, i još jednim pogonom u Mađarskoj.

CHP projekat se sastoji osam megavata kapaciteta za proizvodnju struje i 16 tona pare na sat

IFC će osim toga pružiti savetodavnu podršku za unapređivanje korporativnog upravljanja u kompaniji te će joj ojačati sisteme za upravljanje u domenu životne sredine i društvene odgovornosti, stoji u objavi. CHP postrojenje će služiti Dreniku za sopstvene potrebe. Trebalo bi da bude najveće te vrste u Srbiji, sa osam megavata kapaciteta za proizvodnju struje, uz 16 tona pare na sat. Zamisao je da zameni električnu energiju iz mreže i smanji potrošnju prirodnog gasa.

Kogeneracioni sistem će biti projektovan da troši 12,45 tona drvne sečke na sat odnosno 90.000 tona godišnje, objavio je ranije IFC. Bilo je predviđeno da bude izgrađen pre kraja ove godine. Drenik namerava da biomasu kupuje od Srbijašuma, stoji na veb stranici projekta. Pravila bi se od drveta prikupljenog pri održavanju šuma i orezivanju stabala, uključujući ona na javnim zelenim površinama.

IFC je globalna razvojna institucija, deo Grupacije Svetske banke. Pokriva privatni sektor u tržištima u razvoju. Saopštio je da će najnovijom investicijom podržati tranziciju Srbije u istrajnu, niskougljeničnu privredu.

Prvi CHP sistem na biomasu u zemlji pušten je u rad 2019. u Boljevcu. Green Energy Point, kako se zove, ima kapacitet za proizvodnju struje od 2,4 megavata i 8,3 megavata za toplotnu energiju.

Komentara: (1)
HADZI ZORAN JOVANOVIC / 28.02.2024.

Pitajte Drakulića kako mu radi pogon na sečku??????Idite do Mađarske i vidite koje probleme imaju sa pepelom dobijenog od sagorevanja sečke.??????Koliko košta prevoz sečke do Beograda???????Pa ljudi sve je jasno.Samo zašto i dalje mlatimo praznu slamu??????

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

27. februar 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

27. februar 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

27. februar 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

27. februar 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom