Životna sredina

Od prodaje emisija CO2 Hrvatska će prihodovati 116 miliona evra

Od prodaje emisija CO2 Hrvatska ce prihodovati 116 miliona evra

Photo: Pixabay

Objavljeno

22.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatske će od aukcijske prodaje emisionih jedinica gasova sa efektom staklene bašte do 2020. godine prihodovati 116 miliona evra (867,5 miliona kuna), od čega će za sprovođenje mera ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promenama biti potrošeno 110 miliona evra (825 miliona kuna), a preostalih šest miliona evra (43 miliona kuna) završiće u državnom budžetu.

Ovo je, kako prenose hrvatski mediji, predviđeno planom korišćenja finansijskih sredstava dobijenih od prodaje emisionih jedinica CO2 na aukcijama do 2020. godine koji je usvojila vlada ove zemlje. Plan je donet u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti vazduha.

Prihod od 116 miliona evra (867,5 miliona kuna) zasnovan je na predviđenoj ceni emisionih jedinica i očekivanim  količinama jedinica koje će se prodati putem aukcija.

“Hrvatskoj je dodeljeno 18.286.692 emisionih jedinica ili 18,3 miliona tona ugljen-dioksida do 2020. Godine. S druge strane, pretpostavlja se da će cena tone CO2 biti u proseku oko 6,3 evra od 2017. do 2020. godine”, navode mediji iz susedne države.

Sistem trgovine emisionim jedinicama Evropske unije (EU Emissions Trading System – EU ETS) uvela je Evropska unija 2003. godine kako bi se na ekonomski efikasan način smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte u industrijskom sektoru.

Sistem funkcioniše tako što države izdaju kompanijama tačno određeni broj emisionih jedinica, i to besplatno ili prodajom na tenderima. Jedinicama se može trgovati, pa firma koja emituje više CO2 od broja jedinica koje ima, mora da ih kupi na tržištu, dok u suprotnoj situaciji može da ih proda.

Treća faza Sistema trgovine emisijama u EU

U EU ETS sistem je uključena proizvodnja električne i toplotne energije, zatim rafinerije, čeličane i proizvođači gvožđa, aluminijuma, metala, cementa, kreča, stakla, keramike, pulpe, papira, kartona, kiselina i organiskih materija, kao i sektor vazdušnog saobraćaja.

Hrvatska se uključila u EU ETS januara 2013 godine. Tada je započela treća faza ovog sistema, koja se završava 2020. godine.

Treće razdoblje EU-ETS-a ima znatno stroža pravila u odnosu na prethodna dva razdoblja. U trećoj fazi sektor energetike više ne može da dobija besplatne emisione jedinice CO2.

Emisije iz sektora, koji su obuhvaćeni EU ETS sistemom, do 2020. godine trebalo bi da budu 21 odsto niže u odnosu na 2005. godinu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih vazduh zrak zakon

Federacija BiH pred usvajanjem novog zakona o zaštiti vazduha posle 21 godine

22. februar 2018. - Važeći Zakon datira iz 2003, poslednji put menjan je i dopunjavan 2010, a od tada do danas pogoršao se kvalitet vazduha u zemlji

Dragana Djordjevic

Ekološka šteta daleko veća od koristi od litijuma, pokazuje studija srpskih naučnika

22. februar 2018. - Grupa srpskih naučnika je zaključila da rudarenje litijuma u zapadnoj Srbiji, u naseljenom i poljoprivrednom području, nije isplativa, uzimajući u obzir ekološke rizike

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

22. februar 2018. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu

Mikroplastika pronadjena masnim naslagama iz arterija

Mikroplastika pronađena u masnim naslagama iz arterija

22. februar 2018. - U novom istraživanju sprovedenom u Italiji, mikroplastika je pronađena u plakovima hirurški otklonjenim iz začepljenih arterija