Životna sredina

Novi trend: mnogi gradovi zabranjuju vatromet jer je toksičan i zagađuje vazduh

Da li je ovo bila poslednja novogodišnja proslava sa vatrometom

Foto: Gerd Altmann form Pixabay

Objavljeno

06.01.2023.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.01.2023.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pojedini gradovi u regionu kao neki veći evropski gradovi su ušli u novu godinu bez tradicionalnog vatrometa. Novogodišnji spektakl je izostao u Zagrebu, Beču, Pragu, a pored toga što izaziva buku, uznemirava i plaši životinje, kao problem ovog tipa proslave navodi se i negativan uticaj na životnu sredinu. Svaka raketa ispušta toksičnu mešavinu hemikalija i zagađujućih čestica u vazduh.

Ispaljivanje vatrometa ima negativne posledice na životnu sredinu jer prasak boja i svetlosti, koji kod mnogih izazivaju divljenje, u suštini ispuštaju toksičnu mešavinu hemikalija u vazduh. Istraživanja su pokazala da je visok sadržaj zagađujućih PM čestica u vazduhu prisutan i satima nakon vatrometa.

Vatromet proizvodi niz hemijskih reakcija, kako bi se postigla određena veličina, boja ili zvuk. Tipičan vatromet sadrži barut, mešavinu sumpora, drvenog uglja i kalijum nitrata. Zatim se dodaju boje, a svaka ponaosob je smesa različitih hemijskih jedinjenja.

Crvena sadrži stroncijum i litijum, narandžasta, kalcijum i kalcijum hlorid. Zelena boja se dobija kada se istope barijum i hlor, plava se dobija od bakra i hlora, a ljubičasta od mešavine bakra i stroncijuma.

Ipak, najznačajniji zagađivači koje uzrokuje vatromet su PM čestice. Pored PM2,5 i PM10 čestica vatromet oslobađa i količine ultrafinih čestica (UFP), koje su manje od 0,3 mikrona u prečniku.

Studije pokazale enormna zagađenja vazduha nakon vatrometa

U analizi koju je objavio portal za praćenje kvaliteta vazduha IQAir, napominje se da vatromet u osnovi čine eksplozije hemikalija u čvrstom obliku. Milioni čestica sagorevaju i gasovi se oslobađaju tokom praskanja boja na nebu.

Koncentracije PM čestica nakon vatrometa mogu biti i do osam puta veće od normalnih i mogu uzrokovati i do 10 puta veće zagađenja od saobraćaja, navodi se u rezultatima istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama, na koje se poziva IQAir.

Vatromet je uzrokovao pet puta veće količine PM čestica, kao i azot-dioksida i sumpordioksida, prema studiji urađenoj na festivalu lampiona u Pekingu iz 2007.

Studije su pokazale da vatromet uzrokuje višestruko veće količine PM čestica, kao i azot-dioksida i sumpordioksida u vazduhu

Studija iz 2014. sprovedena u Agri u Indiji, pokazala je da toksični zagađivači u vazduhu dostigli čak 293,5 miligrama po kubnom metru, što je čak 25 puta više od granice koju preporučuje Svetska zdravstvena organizacija.

IQAir navodi i studiju kvaliteta vazduha u Holandiji iz 2019. koja je nakon novogodišnjih vatrometa pokazala je da su koncentracije PM10 u proseku skočile sa oko 29 mikrograma po kubnom metru (mg/m3), na 277 mg/m3 tokom prvog sata nakon vatrometa, a na nekim mestima i do 598 mg/m3. to je povećanje od skoro 20 puta.

Sve više inicijativa za zabranu vatrometa

Vatromet utiče negativno na respiratorne i kardiovaskularne probleme kod ljudi i kao što je opšte poznato izaziva panični strah kod životinja, pogotovo onih nezaštićenih i uzrokuje stradanje ptica.

Pojedina društva za zaštitu životinja i ekološke organizacije su pokrenule inicijative koje su rezultirala time da se u dvadesetak gradova u Hrvatskoj prekine sa ovom tradicijom. Među gradovima „bez vatrometa“ su se uz Zagreb našli još i Rijeka, Pula, Rovinj, Osijek, Varaždin.

U dvadesetak gradova u Hrvatskoj prekida se sa tradicijom novogošnjeg vatrometa

U Beču je na teritoriji grada bila zabranjena upotreba petardi, vatrometa i druge pirotehnike tokom dočeka nove godine. Petarde nisu samo opterećenje za decu, starije sugrađane, kućne ljubimce i divlje životinje, već su loše za životnu sredinu i klimu, ističu zvaničnici u glavnom gradu Austrije.

Kao razlog za zabranu pitotehnike, bečke vlasti navode upravo to što vatromet oslobađa velike količine zagađivača vazduha, poput PM čestica, oksida sumpora i azota i teških metala.

Sindikati nemačke policije i vatrogasaca su nakon novogodišnjih praznika takođe pozvali su na zabranu upotrebe ličnog vatrometa u novogodišnjoj noći. Vatromet takođe može biti i veliki trošak. U Nemačkoj svake nove godine potroši se na vatromet između 100 do 200 miliona evra, navodi DW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

6. januar 2023. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

6. januar 2023. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

6. januar 2023. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

6. januar 2023. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta