Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske u 2018. godini

Nova energetska strategija Hrvatske u 2018. godini

Photo: Pixabay

Objavljeno

13.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Dugo najavljivana energetska strategija Hrvatske trebalo bi da bude pripremljena sledeće godine. Stručnjaci upozoravaju da je ovaj strateški dokument jedan od uslova za povlačenje novca iz fondova Evropske unije namenjenih sektoru energetike.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na 5. Energy market forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika najavio je da će sledeće godine početi pisanje energetske strategije koja će definisati razvojne prioritete domaćeg energetskog sektora.

“Hrvatska treba da poveća proizvodnju svih energenata i energetsku nezavisnost. Buduća energetska politika, osim povećanja proizvodnje energenata, optimizacije energetskog miksa i diverzifikacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljeničnom strategijom i strategijom prilagođavanja klimatskim promenama“, rekao je ministar.

Nekoliko dana ranije portal Lider preneo je stavove stručnjaka, koji su upozorili da za uspešno povlačenja sredstava iz evropskih fondova namenjenih energetici, nedostaju kvalitetna energetska strategija i administrativni kapaciteti.

Poslednja energetska strategija Hrvatske usvojena je 2009. godine.

Čak 80 odsto energije iz OIE?

Krajem prošle godine pojavile su se informacije da se priprema nova energetska strategija Hrvatske, koja ne bi trebalo da predviđa korišćenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što znači da nema gradnje elektrana na ugalj ili gas.

Naime, već 2020. godine moraju biti zatvorene elektrane snage 1.200 MW, pa bi ukupan manjak mogao da bude oko 2.000 MW.

Početkom ove godine mediji su preneli da će nova strategija predviđati da Hrvatska 80 odsto potreba za energijom u periodu 2030-2050. obezbeđuje iz obnovljivih izvora energije. Sadašnji udeo je oko 29 odsto. Prelazak na OIE bi značio ulaganje od 8,7 milijardi evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

13. oktobar 2017. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

13. oktobar 2017. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

13. oktobar 2017. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

13. oktobar 2017. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.