Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

natrijum jonske baterije litijum catl Naxtra

Litijum dobio konkurenciju – CATL predstavio prvu natrijum-jonsku bateriju koja je ušla u masovnu proizvodnju

6. novembar 2019. - Kineski CATL predstavio je bateriju Naxtra, za koju tvrdi da je prva natrijum-jonska baterija na svetu koja se masovno proizvodi

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

6. novembar 2019. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

6. novembar 2019. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

6. novembar 2019. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW