Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

epcg baterijsko skladistenje energije tender

EPCG bez ponuda na novom tenderu za baterijsko skladištenje energije

6. novembar 2019. - Drugi tender je bio za baterijski sistem sa svega 200 kWh do 260 kWh kapaciteta, dok se na prvom, poništenom, tražilo ukupno 240 MWh

crna gora cges s2p electric prikljucak tupan prentic asanovic

CGES potpisao ugovor o priključenju na mrežu solarne elektrane Tupan

6. novembar 2019. - Crnogorski elektroprenosni sistem potpisao je ugovor o izgradnji infrastrukture za priključenje na prenosnu mrežu solarne elektrane

bozinovska interkonekcije oecd jugoistocna evropa

Božinovska: Interkonekcije ključne za energetsku sigurnost regiona

6. novembar 2019. - Severna Makedonija aktivno radi na nekoliko ključnih projekata za povezivanje sa elektroenergetskim sistemima u regionu, kaže Sanja Božinovska

hrvatska baterije hgk izvestaj problemi

HGK: Hrvatska ima baterije od samo 11 MW, propisi koče investicije

6. novembar 2019. - HGK je pripremila position paper na temu prepreka za instalaciju baterija - Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi