Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 cbam granica eu zapadni balkan

CBAM bi mogao da uspori dekarbonizaciju i razvoj obnovljive energije, suprotno od onoga što mu je cilj

6. novembar 2019. - Beogradski energetski forum 2026. (BEF 2026) pružio je priliku svim učesnicima na tržištu da iznesu prva iskustva sa primenom CBAM-a

Papastavru Srbija Severna Makedonija gasnim interkonekcijama Vertikalnom koridoru

Papastavru: Srbija, Severna Makedonija se gasnim interkonekcijama pridružuju Vertikalnom koridoru

6. novembar 2019. - Grčki ministar životne sredine i energetike Stavros Papastavru izjavio je da će projekat Vertikalnog gasnog koridora biti proširen na Severnu Makedoniju i Srbiju

Poslednja grcka termoelektrana na ugalj radice najdalje do marta

Poslednja grčka termoelektrana na ugalj radiće najdalje do marta

6. novembar 2019. - Danas je poslednji dan proizvodnje u termoelektrani na ugalj Agios Dimitrios, koja je bila najveća u Grčkoj

srbija eu region bef 2026 ministri panel saradnja zapadni balkan

Ministri energetike Zapadnog Balkana: Alternativni pravci snabdevanja i regionalna saradnja pružaju energetsku sigurnost

6. novembar 2019. - Ministri energetike Azerbejdžana, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije sastali su se na Beogradskom energetskom forumu 2026.