Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Severna Makedonija Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025 2030 NEKP

Severna Makedonija usvojila Integralni nacionalni energetski i klimatski plan 2025-2030

6. novembar 2019. - Novi NEKP Severne Makedonije sadrži 61 meru za rast kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i uvođenje evropskih standarda

epbih svetska banka solar termoelektrane prozjumeri

EPBiH planira solarne elektrane u TE Tuzla i TE Kakanj, 15 MW solara za prozjumere

6. novembar 2019. - EPBiH, uz pomoć Svetske banke, planira rehabilitaciju HE Salakovac, instalaciju 15 MW krovnog solara za prozjumere i gradnju solarnih elektrana sa baterijama

SAD jacaju bezbednost snabdevanja Severne Makedonije gasom

SAD jačaju bezbednost snabdevanja Severne Makedonije gasom

6. novembar 2019. - Severna Makedonija i SAD su postigle sporazum o unapređivanju bezbednosti snabdevanja prirodnim gasom

BEF 2026 predstavlja niz sponzora dok se Beograd sprema za dolazak regionalne elite energetike

BEF 2026 predstavlja niz novih sponzora dok se Beograd sprema za dolazak regionalne elite energetike

6. novembar 2019. - Beogradski energetski forum – BEF 2026 proširio je svoju mrežu partnera i poželeo dobrodošlicu novoj grupi lidera energetske tranzicije u Jugoistočnoj Evropi