Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

skladiste tople vode crna gora grejanje balansiranje berane

Jamsko skladište tople vode za grejanje Berana i balansiranje elektromreže

6. novembar 2019. - Podzemno skladište tople vode u Beranama imalo bi kapacitet 30 GWh i koristilo bi se za daljinsko grejanje, ali i za usluge balansiranja

Sef IEA Fatih Birol proglasio crni april globalne energetske krize

Šef IEA Fatih Birol proglasio ‘crni april’ globalne energetske krize

6. novembar 2019. - Energetska kriza prevazilazi šokove iz 1973, 1979. i 2022. zajedno, smatra izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol

elektromreza kapacitet eu obnovljivi izvori ember prikljucak

Ember: Nedovoljan kapacitet elektromreže preti da ugrozi energetsku bezbednost EU

6. novembar 2019. - Elektroenergetske mreže u EU nemaju kapacitet da priključe nova postrojenja na obnovljive izvore, niti za zadovolje rast potražnje

srbija TENT B odsumporavanje termoelektrana

EPS: U probnom radu postrojenje za odsumporavanje u TE Nikola Tesla B

6. novembar 2019. - Najvažnije je da na ovaj način unapređujemo kvalitet vazduha, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović