Električna energija

Nova energetska strategija Hrvatske predviđa povećanje udela OIE na 36,4% do 2030. godine

energetska-strategija-Hrvatske OIE

Foto: Pixabay

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada uputila je Saboru na usvajanje predlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. sa projekcijama za 2050. godinu koja, imeđu ostalog, predviđa povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto finalnoj potrošnji na 36,4% do 2030. godine.

Predstavljajući predlog strategije, Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da se do 2050. godine predviđa povećanje udela OIE na 65,6%. On je takođe podsetio je da je udeo OIE u 2018. godini bio 28%, što je znatno više od propisanih 20% koje je Evropska unija prihvatila, navodi se u saopštenju hrvatske vlade.

Ključni ciljevi strategije su održiva proizvodnja energije u Hrvatskoj u narednih deset godina, s perspektivom do 2050. godine, zatim smanjenje zavisnosti od uvoza, kao i jačanje sigurnosti snabdevanja energentima kroz razvoj strateške infrastrukture, objasnio je Ćorić.

S obzirom na prirodni potencijal Hrvatske, najveći deo instalisane snage OIE treba da dođe iz energije sunca i vetra, mada se ni drugi izvori OIE ne zanemaruju, rekao je Ćorić. Početkom aprila, Ćorić je na WindEurope 2019 Conference & Exhibition izjavio da Hrvatska ima cilj da poveća vetroenergetske kapacitete tri puta, a solarne 20 puta u narednih 10 godina.

Strategija predviđa smanjenje emisije CO2 za oko 36%

Primena strategije omogućiće tranziciju na niskougljeničnu energiju kroz dve vrste aktivnosti – povećanje energetske efikasnosti i korišćenje OIE u najvećoj mogućoj meri, objasnio je Ćorić.

Govoreći o povećanju energetske efikasnosti u kontekstu smanjenja ukupne potrošnje energije u sledećih deset godina, a i u periodu do 2050. godine, ministar je rekao da se očekuje smanjenje emisije CO2 za oko 36%, navodi se u sapoštenju hrvatske vlade.

Ovi ciljevi, prema njegovim rečima, zahtevaće značajna ulaganja u proizvodnju energije iz OIE, kao i u energetsku efikasnost zgrada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

cbam-eu-predlog-zapadni-balkan-elektricna-energija-trziste-spajanje

Šta donosi predlog EU za izmenu pravila o CBAM-u: moguće olakšice, ali nesigurnost od 1. januara nije sprečena

6. novembar 2019. - Balkan Green Energy News je analizirao predlog Evropske komisije za izmenu zakona o prekograničnoj taksi na CO2

Gasna elektrana u Sloveniji instalirala solarne elektrane, pa investira u baterije

Gasna elektrana u Sloveniji instalirala solarne elektrane, pa investira u baterije

6. novembar 2019. - Termoelektrarna Brestanica (TEB) će instalirati dvosatni baterijski sistem od 40 megavata, nakon što je 2025. pustila u rad solarnu elektranu na zemlji

crna gora cges investicije ranko redzic

CGES će u narednih pet godina uložiti 200 miliona evra

6. novembar 2019. - Među najznačajnijim kapitalnim projektima koje je kompanija završila u prošloj godini je rekonstrukcija trafostanice TS Pljevlja 1

slovenija elektro ljubljana baterije distributivna mreza

Elektro Ljubljana izdala uslove za priključenje baterija snage 90 MW na distributivnu mrežu

6. novembar 2019. - Slovenački operator distributivnog sistema dosad je već izdao projektne uslove za baterijske sisteme snage 90 MW