OIE

Nordex Group će isporučiti vetroturbine za prvi vetropark HEP-a

Nordex-Group-vetroturbine-prvi-vetropark-HEP

Slika: Nordex Group

Objavljeno

01.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.07.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Državna kompanija Hrvatska elektroprivreda (HEP Grupa) naručila je od nemačkog proizvođača vetroturbina Nordex Group-a 18 turbina N131/3600 za vetropark Korlat, saopštila je nemačka kompanija.

Korlat će biti prva vetroelektrana u proizvodnom portfelju HEP Grupe. Nordex Group će, takođe, biti zadužen za servisiranje i održavanje turbina u periodu od 20 godina na osnovu Ugovora o premijum uslugama.

Vetropark Korlat će se nalaziti na nadmorskoj visini između 270 i 340 metara

Vetroelektrana Korlat trebalo bi da bude postavljena na oko 40 kilometara od zadarske luke, u blizini Benkovca, grada u unutrašnjosti Hrvatske. Vetropark će se nalaziti na nadmorskoj visini između 270 i 340 metara.

Brzina vetra na lokaciji je umerena, 7,2 metra u sekundi, što su idealni uslovi za turbine N131/3600, koje su posebno dizajnirane za umerene i vrlo male brzine vetra, navodi se u saopštenju nemačke kompanije.

Očekivana proizvodnja vetroparka Korlat je oko 170 GWh, što je oko 1,5% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj

Planirano je da isporuka turbina počne krajem 2019. godine, dok je početak rada vetroparka planiran za sredinu 2020. godine. Očekivana proizvodnja vetroelektrane Korlat je oko 170 GWh, što je oko 1,5% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

Vetroelektrana Korlat će biti prva vetroelektrana u proizvodnom portfelju HEP-a, ali i prva elektrana u Hrvatskoj koja proizvodi električnu energiju bez državnih podsticaja, izjavio je  Frane Barbarić, predsednik Uprave HEP-a, i istakao da su u pripremi i drugi projekti za gradnju vetroelektrana, koji se razvijaju kao deo scenarija razvoja obnovljivih izvora energije (OIE).

HEP je ranije najavio da planira da uloži prosečno oko 135 miliona evra godišnje u OIE, što će omogućiti povećanje udela ovih izvora energije sa 35% na 50% do 2030. godine.

Hrvatska kompanija planira da ovaj cilj ostvari kroz modernizaciju hidroelektrana (HE), što će povećati kapacitete i proizvodnju postojećih HE, kao i kroz izgradnju novih HE i investicije u druge vrste OIE.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 ministri panel saradnja zapadni balkan

Ministri energetike Zapadnog Balkana: Alternativni pravci snabdevanja i regionalna saradnja pružaju energetsku sigurnost

1. jul 2019. - Ministri energetike Azerbejdžana, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije sastali su se na Beogradskom energetskom forumu 2026.

Energetske kompanije pred izazovom obezbediti sigurnost snabdevanja i ubrzati zelenu tranziciju BEF 2026

Energetske kompanije na Zapadnom Balkanu pred izazovom – obezbediti sigurnost snabdevanja i ubrzati zelenu tranziciju

1. jul 2019. - Kompanije u regionu su suočene s izazovima energetske bezbednosti, dekarbonizacije i digitalizacije, a ključ su ulaganja u kapacitete, mrežu i baterije, složili su se na konferenciji BEF 2026 učesnici panela o tranziciji elektroenergetskog sistema

srbija eu region bef 2026 jelena matejic ems obnovljivi prikljucenje mreza

Matejić: Novih 12 GW iz obnovljivih izvora stiže na mrežu u narednih šest godina

1. jul 2019. - Jelena Matejić, direktorka Elektromreže Srbije, bila je učesnica panela posvećenog prenosnoj mreži na Beogradskom energetskom forumu 2026.

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

1. jul 2019. - Admir Šahmanović je istakao da su skupovi poput Beogradskog energetskog foruma 2026 (BEF 2026), prilika da se pošalje poruka Briselu