Klimatske promene

Niko nije pripremljen za smrtonosne vrućine

Niko nije spreman za smrtonosne vrucine

Foto: Julita from Pixabay

Objavljeno

27.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Smrtonosne vrućine izazvane toplotnim talasima ne bi bile moguće da ljudi svojim delovanjem nisu doveli do klimatskih promena, pokazuje nova studija. Skoro nijedno društvo nije pripremljeno, te naučnici ističu važnost prilagođavanja visokim temperaturama, jer one više nisu retkost.

Klimatske promene i, posledično, toplotni talasi izazvani su sagorevanjem fosilnih goriva, objavljeno je u najnovijem istraživanju. Temperatura je porasla za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Studija pokazuje da globalno zagrevanje uzrokovano ljudskim faktorom već uništava živote i osnovne izvore prihoda širom sveta, čineći potrebu za smanjenjem emisija sve hitnijom.

Procenjuje se da je prošle godine u Evropi više od 60.000 ljudi preminulo od posledica izazvanih visokim temperaturama. U jednom drugom istraživanju utvrđeno je da su milioni ljudi umrli od vrućine širom sveta u poslednje tri decenije zbog klimatske krize.

Ekstremni toplotni talasi više nisu retkost, a ukoliko se emisije gasova s efektom staklene bašte nastave i porast temperature dostigne dva stepena Celzijusa, možemo ih očekivati na svake dve do pet godina, tvrde naučnici.

Prva sedmica jula ove godine je bila najtoplija ikada zabeležena

Tokom jula su oboreni brojni klimatski rekordi uključujući najviše dnevne i sedmične prosečne temperature na globalnom nivou i temperature površine mora, posebno u severnom Atlantiku.

Toplotni talas koji je u julu zahvatio Severnu Ameriku bio je topliji za dva stepena Celzijusa nego da ljudi svojim aktivnostima nisu izazvali klimatske promene, stoji u dokumentu. U Evropi su temperature za dva i po stepena više. Klimatske promene su za čak 50 odsto povećale verovatnoću nastanka toplotnih talasa u Kini i za jedan stepen višu temperaturu tokom takvih ekstrema.

Frederika Oto, koautorka studije, kaže da nalazi studije nisu iznenađujući i da je se dešava ono što se predviđalo u ranijim istraživanjima.

Svet mora da se prilagodi

Društva i ekosistemi su ipak dosta ranjiviji na ekstremne promene temperature nego što se ranije mislilo.

Toplotni talasi su „među najsmrtonosnijim prirodnim opasnostima s kojima se suočavamo svake godine“, rekla je Džuli Arigi iz Klimatskog centra Crvenog krsta i Crvenog polumeseca. Ona je istakla važnost prevencije rizika od toplote. Kratkoročno, to uključuje uvođenje sistema upozorenja, dok na duge staze svet treba da prilagodi zdravstveni sistem, energetski sektor i urbano planiranje.

Autori su je takođe razmotrili ulogu fenomena El Ninjo, koji je počeo krajem juna. El Ninjo dovodi do povećanja temperatura u svetu usled fluktuacija pravaca vetrova i rasta temperature vode u tropskom delu Tihog okeana za dva do osam stepeni Celzijusa.

Zaključak studije je da je El Ninjo igrao malu ulogu, a da je povećanje temperature uzrokovano sagorevanjem fosilnih goriva glavni pokretač intenzivnih toplotnih talasa.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

27. jul 2023. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Mart 2025. najtopliji u Evropi, drugi najtopliji na svetu

Mart 2025. bio najtopliji u Evropi, a u svetu drugi do sada

27. jul 2023. - Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart...

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

27. jul 2023. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

27. jul 2023. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi